Europska komisija u četvrtak je povisila procjenu hrvatskog gospodarskog rasta za ovu godinu na 1,1 posto u odnosu na prognoze iz svibnja kada je očekivala rast od 0,3 posto, ali je pozvala na provedbu strukturnih reformi kako bi se zaustavio rast javnog duga. Prema procjenama Komisije, iduće godine rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) bi trebao ubrzati na 1,4, posto, a 2017. godine na 1,7 posto.

'Ovakve su prognoze Europske komisije očekivane i samo su odraz trenutne situacije na globalnom tržištu i u hrvatskom gospodarstvu. Međutim, činjenica je da je Hrvatskoj takav rast nedovoljan za brže dostizanje prosječne razine razvijenosti EU, pa čak i za povratak na pretkriznu razinu iz 2008. godine.

Pored toga, Hrvatska je i prema novim procjenama među članicama EU s najmanjim rastom BDP-a u ovoj godini. Točnije BDP bi trebao padati samo u Grčkoj, a manje stope rasta trebale bi imati samo Italija, Austrija i Finska", navode iz HGK.

Komisija je procijenila i da bi proračunski deficit trebao s prošlogodišnjih 5,6 posto BDP-a ove godine pasti na 4,9 posto, a sljedeće na 4,7 posto te 2017. godine na 4,1 posto. Javni bi dug, pak, prema procjenama EK, do kraja ove godine trebao porasti na 89,2 posto BDP-a, iduće bi godine mogao dosegnuti 91,7 posto, a u 2017. godini 92,9 posto BDP-a.

Hrvatska najlošija u EU po deficitu opće države

Iz HGK navode da se prema veličini deficita proračuna opće države, Hrvatska od 2015. godine nadalje pozicionira kao najlošija zemlja unutar Europske unije.

'U sve tri procijenjene godine lošiji smo od Španjolske i Grčke koje se nalaze neposredno iza nas, a posebno zabrinjava predvidivo sporo smanjivanje deficita. Naime, u 2016. godini, u odnosu na 2015., udio deficita u BDP-u na razini prosjeka EU trebao bi se smanjiti za 0,5 postotnih bodova, a u Hrvatskoj samo za 0,2 postotna boda, sa 4,9 na 4,7 posto BDP-a. Drugim riječima, zadržava se nepovoljan odnos za Hrvatsku, čiji je proračunski deficit nepovoljniji od europskog prosjeka za 2,4 postotna boda u ovoj godini, za 2,7 postotnih bodova u idućoj te za 2,5 postotnih bodova u 2017. godini', ističu iz HGK.

Napominju i da takva nedostatna fiskalna konsolidacija i dalje gura iznos duga opće države u dugoročno neodržive razine pa on raste s predviđenih 89,2  posto BDP-a u 2015. godini na 91,7 posto u 2016. godini te na 92,9 posto u 2017. godini.

'Prema rastu udjela javnog duga u BDP-u, u idućih godinu dana od Hrvatske su u lošijoj poziciji samo Latvija i Grčka, pri čemu je udio javnog duga u BDP-u u Latviji trenutno na niskih 38,3 posto. Istodobno se u EU u cjelini i eurozoni predviđa proces smanjivanja udjela duga opće države u BDP-u. Projekcije Europske komisije potvrđuju već znan težak fiskalni položaj Hrvatske, ali istodobno ne predviđaju pomake koje bi Hrvatskoj u idućim godinama omogućili poboljšanje nezavidnog položaja među zemljama članicama EU', zaključuju u HGK.

HUP - Potrebni dodatni napori da rast BDP-a ide prema 3 posto

Ni predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Gordana Deranja nije zadovoljna najnovijim EK procjenama hrvatskog gospodarskog rasta, upozorivši da tako niske stope znače dugoročnu stagnaciju te je pozvala na poduzimanje napora da taj rast 'ide prema 3 posto'.

'Normalno da nisam zadovoljna sa 1,2 i 1,7 posto, zato ukazujemo na gospodarske probleme i zato postavljamo ovih 16 pitanja. To je rast koji znači dugoročnu stagnaciju, jer uz njega nema zapošljavanja ni bolje konkurentnosti. Svi moramo činiti sve napore da taj rast bude što viši, da idemo prema tri posto', poručila je Deranja nakon okruglog stola u HUP-u posvećenog strateškim industrijama u sklopu 'HUP-ovih 16 pitanja' upućenih političkim strankama.

Odgovarajući na pitanja novinara o procjenama vezanim uz proračunski deficit i javni dug, Deranja je istaknula da su strankama postavili pitanja o deficitu i fiskalnoj politici.

'Očekivali smo da će stranke reći kako misle taj problem rješavati. Za to su potrebne strukturne reforme koje neće biti riješene u prvoj godini mandata, no da vidimo hoćemo li konačno promijeniti smjer koji vodimo 20 godina ili ćemo stagnirati i dalje', kazala je Deranja.

Tražili smo odgovore i stavove, a oni vode kampanju

Istaknula je kako je HUP htio vidjeti što buduća vlada konačno misli učiniti da se promijeni nasljeđe.

'Očekivali smo konkretne odgovore i političke stavove, a vidjeli ste što se dešavalo. Sve se svodi na to da iskoriste prostor da vode svoju kampanju', ustvrdila je Deranja nakon okruglog stola.

Rekla je i da je jedan posto rasta stagnacija te podsjedila da se realni sektor već restrukturirao, da ulaže kako bi bio konkurentan i da industrijska proizvodnja raste.

'Ono što je učinio realni sektor to isto sada očekujemo i od države - da se restrukturira, da nam se skine s leđa kako bismo lakše disali sa smanjenim nametima i doprinosima', zaključila je Deranja.