Proljeće je ove godine imalo sva obilježja proljetnog vremena - od hladnoće, mrazova pa i snijega u višem gorju, do promjenjivog vremena s čestom pa i obilnom kišom te jakim vjetrom, ali i kraćim stabilnim situacijama s mnogima ugodnom proljetnom toplinom. Ova posljednja obilježja nisu bila toliko česta i vjerojatno će proljeće 2023. godine zbog toga mnogima ostati u ne odveć ugodnom sjećanju
Ožujak - topliji, samo ponegdje 'kišan'
Gledano po mjesecima, ožujak je u cjelini posvuda u Hrvatskoj bio topliji od prosjeka, iako je tijekom mjeseca bilo i hladnijih razdoblja sa spomenutim snijegom i jutarnjim mrazom na kopnu, navodi se u HRT-ovoj analizi koju potpisuju meteorolozi Krunoslav Mikec i Zoran Vakula. Ukupna je mjesečna količina oborine pritom bila uglavnom oko prosječnih vrijednosti u većini krajeva. Uzrok tome bilo je prevladavajuće djelovanje anticiklone, uz dotok i zadržavanje razmjerno toplog i suhog zraka iznad našeg dijela Europe. No, povremeno bi nam, s premještanjem ciklona, pritjecao zrak bogatiji vlagom te je bilo i oborinskih epizoda.
Travanj hladniji, te od 'vrlo sušnog' do 'ekstremno kišnog'
Travanj je obilježilo uglavnom hladnije vrijeme od prosjeka i česta kiša, pa je ukupna mjesečna količina oborine u većini krajeva bila veća od klimatoloških srednjih vrijednosti. U Osijeku je čak prema klimatološkoj ocjeni bilo 'ekstremno kišno'. Manjak oborine u odnosu na prosjek zabilježen je samo u južnijim krajevima, od meteoroloških postaja DHMZ-a ponajviše u Komiži, gdje je bilo čak 'vrlo sušno'. I jutarnjeg mraza bilo je još ponegdje, a dogodile su se i neke izraženije kišne epizode, na moru i jaka i olujna bura. Posljedica je to čestih prolazaka ciklona i frontalnih sustava, uz dotok vlažnog i ne odviše toplog zraka po visini.
Svibanj - većinom prosječne temperature te od "normalan" do 'ekstremno kišan'
Promjenjivo i povremeno kišno vrijeme iz travnja nastavilo se i u svibnju, čak uz mjestimične nove rekordne svibanjske količine oborine, primjerice u Gračacu. Na žalost, pritom je bilo i poplava. Naime, već se zimi tlo dosta zasitilo vlagom pa je tijekom svibnja došlo do potpunog zasićenja. Voda više nije mogla ulaziti u tlo pa se zadržavala i otjecala po površini povećavajući razine vodenih tokova. Sve se to događalo zbog prestanka uobičajenog zonalnog strujanja zapad - istok.
Anticiklona se zadržavala nad zapadnom Europom i Atlantskim oceanom, a iznad Hrvatske i šire okolice dominirala je ciklonalna aktivnost uz česti dotok vlažnog zraka s jugozapada i juga. Zanimljivo je primijetiti kako, unatoč prevladavajućem dojmu, statistički gledano svibanj nije bio puno hladniji od prosjeka. Štoviše, ponegdje je bio čak i malo topliji, i to zbog nedostatka noćnog i jutarnjeg ohlađivanja.
Stoga je srednja mjesečna najniža temperatura zraka bila osjetno viša od prosjeka. No, na dojam mnogih više djeluje najviša dnevna temperatura, koja je u većem dijelu mjeseca bila niža od srednjaka. Djelomično ostvarena prognoza za proljeće Inače, dugoročna prognoza za proljeće najavila je kišno vrijeme, i to posebno u dijelu travnja i svibnja, no što se temperature tiče, može se reći da je podbacila jer je davala povećanu vjerojatnost da svaki od tri proljetna mjeseca bude topliji od prosjeka.
Prognoza za ljeto
Imajući to u vidu, treba pažljivo interpretirati dugoročne prognoze za ljeto koje su se već pojavile u raznim medijima i na različitim meteorološkim servisima.
Stručnjaci DHMZ-a svoju su objavili uobičajeno, potkraj svibnja, u kojoj navode za srednju sezonsku temperaturu zraka, između ostaloga: '... klimatološko ljeto bit će toplije od prosjeka uz veliku, na Jadranu i vrlo veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze...', te za oborinu: '... ukupna sezonska količina oborine predviđa se uglavnom oko klimatološkog srednjaka uz umjerenu vjerojatnost ostvarenja prognoze...'.