JURICA SAVJETUJE

Proljetno čišćenje doma

03.03.2011 u 09:00

Bionic
Reading

Proljeće znači novi početak. Buđenje biljnog i životinjskog svijeta. Znači i gledanje kroz mutne, posivjele prozore na kojima se vide tragovi hladne zime. Da bismo ga započeli na pravi način čeka nas ona mučna repriza od prošle godine. Ne, to nije još jedna sezona Dadilje, to je - proljetno čišćenje

Dok je nekima sinonim za osvježenje doma zvanje tete Štefice koja će u stilu old school bedinerice očistiti celi stan dok joj se skuhaju kava i ručak, drugima to znači jedan vikend bez odmora od tjednih napora i čišćenje do apsolutnog muskulfibera. Iako naravno nemam ništa protiv da gore spomenuta gospođa pošteno i napornim radom zaradi novce, nekako mi je žao i neugodno gledati ženu koja bi mi mogla biti majka ili baka kako penjući se po ljestvama čisti paučinu s visokih stropova ili još gore kako se vere po prozorima perući ih dok ja sjedim u drugoj sobi i radim ili razgovaram s nekim od prijatelja na mobitelu.

Uostalom, ne volim buržujski stil života, a bome ne jedem ni kruh ni kolače pa nek mi bar taj jednogodišnji križni put čišćenjem stana bude kvalitetna pokora. Na kraju krajeva, pomalo me i strah da mi u maniri jušnog nazija iz Seinfelda ne izleti koji prigovor jer eto žena upravo pere parket deterdžentom za pločice.

Poanta priče je da me iritira čišćenje kuće. Ali doslovce, iritira. Najgore mi pada udisanje sve te kemije koja doslovce brzinom svjetlosti guta čist zrak i ulazi u pluća. Nastojim ne disati ili još gore pretvorim se u mješavinu onog mišićavog lika iz reklama za deterdžente i čvaknutog serijskog ubojice a la Michael Myers s kirurškom maskom za lice kupljenoj u obližnjoj ljekarni, rukavicama i poderanim starim majcama. Mnogi od proizvoda za čišćenje, pa čak i oni s većim udjelom prirodnih spojeva, uništavaju kožu, pluća, oči te najgore, potiču stvaranje kancerogenih tvorevina u tijelu.

Naime, znanstvenim istraživanjima je dokazana veza i porast plućnih bolesti, raka pluća te cista na prsima kod ljudi, najčešće žena koje su često u kontaktu s deterdžentima za čišćenje. Time se, logično, postavlja pitanje da li je bolje živjeti u tmurnoj zimi kada ionako mrak padne već u pola četiri popodne pa se prljavština ni ne vidi ili je bolje trovati se malo po malo, ali živjeti kraćeg vjeka, čisto i na suncu. 

Štetne kemikalije

Svi ćemo odmah izabrati potonju varijantu, ali moramo se, kao i uvijek u životu držati nekih pravila predostrožnosti. A oni anarhisti u nama neka ostanu čučati sve dok ne završimo proljetno čišćenje i odlučimo skočiti do obližnje slastičarne na slavljenički kolač ili sladoled.

Kao najblaži oblik iritacije i trovanja tijela je alergijski kontaktni dermatitis koji se javlja u obliku crvene, natečene i nerijetko kože s osipom koji svrbi. Dok ne izmisle robote koji će veselo trčkarati kućom i održavati je čistom, krenimo s popisom osnovnih sastojaka koji čine najveću štetu organizmu.

Lužina, natrij- te kalij-hidroksid – čistači pećnice i odvoda.

Hipokloridna kiselina, Natrij bisulfat – čistači WC-a.

Hidrokloridna kiselina – čistači odvoda.

Amonijak – razni dezinficijensi, višenamjenski, podni i čistači prozora.

Amonij-hidroksid – čistači za mrlje.

Otapala na bazi nafte (petroleja) – čistači, sjajila i vosak za pod.

Fenoli – antibakterijski, WC i podni čistači.

Klorid i amonij-klorid – sredstva za uklanjanje plijesni.

Tips&tricks

• Tijekom kupovine kemikalija za čišćenje svakako čitajte etikete i sastav. Naime, svi proizvodi na kojima piše da se moraju koristiti u dobro prozračenim prostorima znači da biste trebali imati kupaonicu ili WC veličine dnevne sobe s jačim propuhom da bi smanjili udisanje štetnih kemikalija. A oni s jasno označenim znakom o štetnosti za živuće organizme... Moram li išta dalje reći.

• Izaberite alternativne proizvode, one na kojima jasno piše da minimalno 80-90% sastava čine prirodni spojevi, a idealno bi bilo da kupujete one na kojima je istaknuto da nemaju dodanih ili kemijskih mirisa i bojila. Kao što sam ljetos napisao u članku o mrljama, dvije riječi: soda bikarbona.

• Dok je jasno da ćete boce držati daleko od djece (ako imate mala slatka čudovišta), uvijek ih spremajte dobro zatvorene u hladne i tamne predjele stana ili kuće, npr. podrum ili na dnu ostave.

• Ako ste u vezi i živite zajedno, svakako nabavite egzotične čokoladice i nonšalantno ih ostavite otvorene na stolu... Zašto? Sjetite se scene iz filma Čokolada... 

• Nikada, ali baš nikada nemojte miješati deterdžente igrajući se ludog znanstvenika jer tako možete stvoriti čak i ubojit spoj kemikalija.

• Dobro se opremite debelim rukavicama za pranje i svakako nastojte nositi duge rukave dok čistite. Za sve vas koji ste poput jedne moje prijateljice alergični na lateks, potražite rukavice na bazi plastike ili vinila.

• Za kraj, uvijek dobro operite ruke ili one dijelove tijela koji su došli u kontakt s deterdžentom. Naime, ostaci kemikalija ne moraju odmah uzrokovati alergijsku reakciju; šest minuta je potrebno da prodru najdublje slojeve kože i uđu u krvotok; može proći nekoliko sati do četiri dana da bi neki spojevi uzrokovali oboljenje. Dobro se umijte ili još bolje istuširajte običnom vodom i otiđite u laganu šetnju kvartom da biste pročistili pluća. Suhe ruke najbolje liječi krema s većim postotkom pantenola.

Koliko otrova i muke... Kada malo bolje razmislim, možda bi ipak bilo bolje da nazovem tetu Šteficu.