Dinamikom obnove koja praktično, barem kada je riječ o imovini građana, nije ni počela, nezadovoljan je premijer Plenković, koji je i javno kazao da je 'nestvarno spora', ali i Paladina, jer je u javnosti percipiran kao najodgovorniji, a objektivno na malo toga može utjecati.

Loši odnosi između osoba ključnih za proces obnove nakon potresa, osobito između ministra Paladine i državnog tajnika Gordana Hanžeka (HDZ), koji je na čelu Središnjeg državnog ureda za obnovu, eskalirali su još u studenome prošle godine.

Paladina je relativno brzo nakon preuzimanja dužnosti shvatio da sustav od početka nije postavljen na dobre temelje, te kako je za obnovu zaduženo previše tijela koja nisu dobro koordinirana, a svi su procesi, od procjene štete, preko izdavanja rješenja i izrade projektne dokumentacije, pa do raspisivanja natječaja i odabira izvođača, visoko birokratizirani i spori.

O tome je, kako doznaje dnevnik, više puta razgovarao s premijerom Plenkovićem, a u studenome, kada je već bilo jasno da su ljudi zaduženi za obnovu 'orkestar koji nikada nitko neće uštimati', počelo se razgovarati o odlasku ministra graditeljstva.

Prijelomni trenutak Paladina je tada, tvrde izvori iz Vlade, premijeru predao, diplomatski rečeno, non paper u kojem je na dvije i pol stranice sažeo ključne probleme u procesu obnove te naznačio moguća rješenja. Riječ je o natuknicama koje su se prije nekoliko dana pojavile u javnosti.

Tu je Paladina naveo kako bi umjesto tri državna tijela – Ministarstva, Središnjeg državnog ureda i Fonda za obnovu – sve procese trebalo staviti pod jednu kapu, a najlogičnije bi bilo da to bude Ministarstvo obnove, piše novinarka Jutarnjeg lista Ivanka Toma.