Duh Waltera Ulbrichta, šefa DDR-a, za čijeg je mandata davne 1956. sagrađena 'osamnaestica' na Zagrebačkom velesajmu, kao da je lebdio pa je i atmosfera bila 'pazi što misliš, STASI je u blizini'. Ni pretjerane radosti, ni smijeha, ni interneta, televizija je tek proradila oko 21 sat, okupljeni su cupkali u zimskim jaknama s kapama na glavama, grickali su se suhomesnati i sirni naresci namijenjeni za 250 ljudi iako ih je po slobodnoj procjeni tijekom večeri prodefiliralo tek stotinjak. Bilo je i pića, ali ne besplatnog.

Sve miljama daleko od bakanalija i gozbi kakve su kod svojih kandidatura imali, recimo, Nadan Vidošević Milan Bandić. I sve je bilo nekako tiho, a Sinčić je strpljivo, skrušeno, u pozi Zlatka Suca, davao izjave medijima. Podsjećalo je sve više na propalu rođendansku zabavu sa žutim balonima nego na izbornu noć dok se s promatranja izbora nije vratio Ivan Pernar. S dvije-tri izjave dane u kameru o tome kako 'mediji vrše genocid nad hrvatskim narodom' te kako pod hitno treba izaći iz EU-a i NATO-a Pernar je izmamio pljesak i odobravanje stotinjak okupljenih pristaša Živog zida. Nije pritom propustio pošpotati ni troje preostalih kandidata služeći se retorikom Kujundžića i Grabar Kitarović - 'šakom u hrvatska prsa' - s tom razlikom da oni protiv NATO-a i EU-a nisu, a Živi zid jest.

Zaorilo se nakratko i 'pobjeda, pobjeda' u 22 sata, kada je Branko Hrvatin, predsjednik Državnog izbornog povjerenstva, objavio da je Sinčić osvojio 284 tisuće glasova. Kako i ne bi jer, kako nam je priznala Sinčićeva djevojka Vladimira Palfi, očekivali su maksimalno 50 tisuća. 'Iz moralnih razloga u drugom krugu neću podržati nikoga od kandidata', kazao je Ivan Vilibor Sinčić upitan kome će i hoće li ikome dati svoj glas 11. siječnja. Nije bilo na Zagrebačkom velesajmu poznatih i slavnih; aktivisti Živog zida, prijatelji, poneko od rodbine, mlađi ljudi uglavnom.

Predsjednički izbori bili su za Nikolinu, Hanelore i Filipa prvi na koje su imali pravo izaći. I iskoristili su to pravo jer su u Sinčiću prepoznali svog kandidata.

'Drugačiji je od ostalih, a da njega nije bilo, ne bismo ni izašli na izbore. Iskren je čovjek te jedini od svih kandidata upozorava na stvarne probleme ljudi, za razliku od ostalih koji se samo nabacuju istim frazama ili žive u prošlosti i pričaju o Jugoslaviji i sličnim budalaštinama. Živimo u Hrvatskoj u 21. stoljeću, a svi oni pričaju o prošlosti. Ne daju nam živjeti i onemogućavaju nam budućnost', gotovo uglas govore.

Nerviraju ih, kažu, jer ostali kandidati pokušavaju podijeliti Hrvate na prave i krive te smatraju da su potpuno ograničeni.

'Nama je njihova retorika neprihvatljiva i strana. U drugom krugu nećemo izaći na izbore, ne želimo dati svoj glas ni Josipoviću ni Kolindi. Oni nisu naš izbor, ne prepoznajemo se i ne možemo se identificirati s onim što govore i bez obzira na to što je izlazak na izbore građanska dužnost, mi nećemo izaći. Ovu državu trebaju voditi mladi ljudi neopterećeni prošlošću, a svi kandidati koji se nude i njihove stranke to jesu', ističu naši sugovornici.

Dragan Đukanović besplatno je ustupio Sinčićevu stožeru prostor na Velesajmu. Kaže - vidi u njima mlade ljude koji imaju energiju. 'Oni nemaju sadašnjost, a u ovoj državi nemaju ni budućnost. Neki stavovi su im uski, ali imaju ideju i opravdano žele promjene', kazao je Đukanović.

Buntovnu mladost u Sinčićevu stožeru vidio je i pisac Branimir Glumac, a podupire ga od trenutka kada je odlučio ući u utrku za Pantovčak.

'Riječ je o pametnom i poštenom dečku. Mladi ljudi su budućnost svakog naroda i oni su važan remetilački faktor postojećim strukturama. Sinčić ima karizmu, bori se za prave stvari, učinio je dobra djela obespravljenima, ljudi to vide i zato ga podržavaju. Mladi ljudi danas su neopterećeni prošlošću, ali opterećeni budućnošću, a Ivan ima ideju, zna što hoće', uvjeren je Glumac.

A Sinčić ide dalje. U završnom govoru zahvalio je svima koji su mu pomogli 'jer bez njih ne bi bio ništa' i najavio izlazak na parlamentarne izbore riječima: 'Tristo tisuća ovih glasova pretvorit ćemo u saborske mandate i imati Hrvatsku kakvu želimo.' No prije toga 28. siječnja izaći će sa Živim zidom na sprečavanje još jedne deložacije. 'Slobodna Hrvatska, Slobodna Hrvatska', zaorilo se prije nego što su okupljeni otišli u ledenu zagrebačku noć.