Samo 509 glasova osvojio je Ivan Vilibor Sinčić na prošlotjednim europskim izborima. Porazne su to brojke za čovjeka koji je prije 10 godina žario i palio hrvatskom političkom scenom. No ni loše brojke na ovogodišnjim izborima nisu ga pokolebale te već ima ambicije za lokalne izbore 2025.
Težak politički poraz - tako bi se mogla opisati zadnja dva mjeseca u političkoj karijeri Ivana Vilibora Sinčića. Prvo kao prvi na listi stranke Pravo i pravda u 8. izbornoj jedinici na parlamentarnim izborima nije prešao ni prag, a on sam osvojio je oko tri tisuće glasova. Još veći udarac ovom bivšem europarlamentarcu stigao je na europskim izborima prošli tjedan. Sinčić je kao drugi na listi stranke Pravo i pravda osvojio svega 509 glasova.
Daleko je to od uspjeha otprije 10 godina, kada je prvi put ozbiljnije ušao u politiku kao kandidat za predsjednika. Uz podršku Živog zida, Sinčić je na izborima 2014. osvojio treće mjesto i to s respektabilnih 293.570 glasova. Iako nije prošao u drugi krug, osvojen broj glasova bio mu je dovoljan signal da je Živi zid, stranka proizašla iz udruge aktivista koji su se borili protiv deložacija, spremna za parlamentarne izbore.
vezane vijesti
Već 2015. Živi zid izlazi na izbore za Hrvatski sabor i osvaja mandat, a u parlament odlazi upravo Sinčić. No taj saziv Sabora, u kojem su većinu imali HDZ i Most, nije dugo potrajao te su nakon ostavke tadašnjeg premijera Tihomira Oreškovića raspisani izbori.
Već 2015. započinju previranja u Živom zidu, a mnogi članovi optužuju vodstvo, točnije Sinčića, Ivana Pernara i Vladimiru Palfi, za autokratsko vođenje stranke i borbu samo za vlastite interese. Nezadovoljstvo je tada dovelo do toga da je dio članova napustio Živi zid te osnovao novu stranku Slobodna Hrvatska. Samo nekoliko mjeseci kasnije došlo je do novog nezadovoljstva i puča, pa je tako nekolicina članova sazvala izvanrednu skupštinu i izabrala novog predsjednika, a Ministarstvo uprave je nakon sukoba dviju struja na kraju donijelo odluku da je Sinčić pravi predsjednik Živog zida.
No čini se da to nije imalo velikog utjecaja na birače. Živi zid i 2016. je izašao na izbore u koaliciji sa strankama Promijenimo Hrvatsku, Akcijom mladih i Abecedom demokracije te osvojio impresivnih osam mandata. No problemi su počeli već u izbornoj noći, a samo konstituiranje Sabora koalicija je dočekala već podijeljena na četiri dijela. Živi zid je imao četiri zastupnika u Saboru, među kojima su bili Sinčić, Pernar i Branimir Bunjac, vjerojatno najpoznatiji članovi te stranke.
Obiteljski biznis i siva eminencija
U godinama u kojima je Živi zid bio na vrhuncu, ali i bio potresen stalnim raskolima i odlascima članova, najviše kritika išlo je na račun Sinčića i njegove supruge Vladimire Palfi. Dapače, mnogobrojni su za potrese u stranci krivili upravo Sinčićevu suprugu, za koju su tvrdili da je siva eminencija i da zapravo upravlja Živim zidom.
Sinčić i Palfi upoznali su se u udruzi Živi zid prije nego je prerasla u stranku, a iz braka imaju dvoje djece.
Ubrzo su izgubili jedan od četiri mandata, ali pravi slom dogodio se 2019., nakon europskih izbora. Zbog svađe oko toga tko će iz Živog zida konzumirati mandat u Europskom parlamentu Bunjac je suspendiran, a ostao je i bez mjesta u Saboru, u kojem je sjedio kao zamjena za Palfi. Uskoro je napustio stranku, a zbog toga je iz nje otišao i Pernar.
Sve te godine Sinčić je njen kao čelnik prema anketama uživao veliku popularnost, pa je jedno vrijeme bio treći na ljestvici najpopularnijih političara. No čini se da je konačan raskol u Živom zidu ipak bio kap previše za birače. Tako se 2020. na parlamentarnim izborima stranka natjecala u sklopu koalicije 'Dosta je pljačke', no nije osvojila nijedan mandat.
Sinčić je sve to gledao iz Bruxellesa kao eurozastupnik, no već je kovao nove planove za Živi zid te ga je 2022. preimenovao u Ključ Hrvatske, a ove godine on se utopio u novu stranku Pravo i pravda, kojoj je na čelu Mislav Kolakušić. Dvojac, koji je i prije dolaska u Europski parlament bio izrazito euroskeptičan, u EP-u se gotovo vodio politikom 'uvijek protiv', pa su, kako je pisao Politico 2022., proglašeni i najvećim gubitnicima EP-a, točnije najmanje su glasali u skladu s većinom.
Vrijedna imovina
Kad je ušao u Sabor, Ivan Vilibor Sinčić imao je oranicu vrijednu 5000 kuna, a njegova supruga i aktivistica Palfi nije imala imovine, piše Ivan Pandžić za 24 sata. Još kao saborski zastupnik kupio je kuću u Markuševcu za 600.000 tadašnjih kuna, ali par je nastavio gomilati imovinu. Sinčić je potom prepisao supruzi pola kuće te u Markuševcu. A ona je u Zagrebu kupila nekretnine vrijedne više od 200.000 eura - točnije stan vrijedan 173.490 eura, od čega je 101.000 eura platila kreditom, a više od 72.000 eura gotovinom. Kupila je i klijet sa zemljištem za 28.000 eura od žene pod ovrhom te ju je počela bespravno uređivati pa su konzervatori zaustavili radove.
Novoosnovana stranka polagala je velike nade u parlamentarne izbore, ali velik broj mandata je izostao. Na izbore su izašli u koaliciji s Domovinskim pokretom, koja se nakon izbora raspala, a mandat je osvojio samo Kolakušić, dok je Sinčić ostao kratkih rukava. U 8. izbornoj jedinici, kao prvi na listi, osvojio je svega oko tri tisuće glasova, no lista nije prešla prag.
Još manje impresivan bio je 'uspjeh' na europskim izborima - u EP nisu prošli ni Kolakušić ni Sinčić, a sam Sinčić osvojio je svega 509 glasova.
Međutim, unatoč teškom porazu, Sinčić ne odustaje, već je najavio da će se sljedeće godine kandidirati na lokalnim izborima i to za župana Karlovačke županije. Nije mu to prvi put da izlazi na lokalne izbore. Prvi put se sa svojom listom kandidirao 2013. za karlovačko Gradsko vijeće, no ona je završila na zadnjem mjestu. U utrku za gradonačelnika Karlovca ušao je 2017. i osvojio 19,79 posto te mu je nedostajalo 160 glasova da uđe u drugi krug. Na posljednjim lokalnim izborima 2021. niti lista Živog zida niti njihovi kandidati za gradonačelnika Karlovca te karlovačkog župana nisu se mogli pohvaliti dobrim rezultatima.
Ako je suditi prema brojkama s nedavnih europskih izbora, Sinčić se ni sljedeće godine ne treba nadati prevelikoj podršci u svojoj rodnoj županiji i svom gradu.
Na europskim izborima u Karlovcu za njega su glasale svega 24 osobe, a na razini županije njih 43.
