Ukupni proračun za 2024. veći je oko 5 posto u odnosu na ovogodišnji od 2,4 milijarde eura i odgovara stopi inflacije u navedenom razdoblju, što prati i proračun u užem smislu koji iznosi 1,71 milijardu eura. Planirani rast proračuna odnosi se najvećim dijelom na inflaciju i s njom povezan porast plaća i materijalnih troškova zaposlenika Grada i gradskih ustanova.

Značajna sredstava za Paromlin, stadion u Kranjčevićevoj, dvije nove tramvajske pruge...

Značajna sredstva uložit će se u sedam strateških projekata - gradske knjižnice i društveno-kulturni centar Paromlin, bazen Špansko, rekonstrukciju Doma sportova, izgradnju stadiona u Kranjčevićevoj ulici, obnovu Kina Europe, te izgradnju dvaju novih tramvajskih pruga u Sarajevskoj i Heinzelovoj ulici.

U proračunu se planira rast prihoda od poslovanja i prodaje imovine, s milijardu i 325 milijuna eura na milijardu i 411 milijuna eura. U 2024. planira se i rast zaduživanja u odnosu na prethodnu godinu, s 89 milijuna eura na 119 milijuna eura. Velik dio planiranih zaduženja u 2024. odnosi se na kredit koji Grad Zagreb planira povući od Europske investicijske banke za EU projekte zelene tranzicije i energetske obnove.

Mislav Herman u ime Kluba gradskih zastupnika HDZ-a i HSLS-a ustvrdio je da pored svih pozitivnih promjena Zagreb ovim prijedlogom proračuna ponovno propušta pridonijeti povećanju kumulativne osnovice poreza na dohodak od samostalnog rada primjenjujući nižu poreznu stopu od 20 posto, a ne 23,6, te višu poreznu stopu od 30 posto, a ne 35,4 posto.

"Jedino se korekcijom stope poreza na niže sprječava nastanak porezne evazije prema poreznim oazama u zagrebačkom prstenu", upozorio je.

Zagreb je, kaže, propustio svesti porezne prihode na realne razine i s takvim poreznim rasterećenjem sudjelovati u rastu sveukupne ekonomske konjukture u Hrvatskoj.

Lovro Marković u ime Kluba zastupnika Mosta složio se da je Zagreb bio u mogućnosti smanjiti porez na dohodak te ocijenio da se radi o "najneefikasnijoj javnoj upravi u Hrvatskoj" s obzirom na to da ima najveće radnoaktivno i najviše plaćeno stanovništvo.

Oporba: Novac se daje za parapolitički sektor

"To je zato što nisu proveli osnovno - povećali efikasnost rada gradskih poduzeća i javne uprave", ustvrdio je i dodao da se ne zna koliko će dodatno pojesti ZET, a sporne su mu i stavke koje, po njegovim riječima, ukazuju na provedbu ideoloških politika platforme Možemo! koja financira udruge u kulturi koje nisu institucije kojima je osnivač Grad Zagreb.

"Ovdje se radi o vidljivom podizanju novaca za udruge, za parapolitički sektor koji će odrađivati za njih političku promidžbu a što smo već navikli po dobrom starom obrascu, samo što vjerujem da im to neće uspjeti", rekao je Igor Peternel, zastupnik Domovinskog pokreta.

I Gordana Rusak, predsjednica Kluba neovisnih zastupnika Barić, Fortuna, Lovrić, Rusak kaže da su dobitnici u proračunu "udruge koje pjevaju, plešu i sviraju u ritmu Možemo! a gubitnici smo svi mi građani grada Zagreba".

Kaže da se u proračunu ne spominje denivelacija Slavonske avenije čiji je gotov projekt gradska vlast naslijedila od bivše vlasti, a građani trpe prometne gužve u tom dijelu grada.

Tanja Sokolić, predsjednica Kluba SDP-a u zagrebačkoj Gradskoj skupštini istaknula je, među ostalim, zadovoljstvo učetverostručenim iznosom sredstava za održavanje škola te izrazila nadu da će se iznivelirati sredstva u kulturi.

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević istaknuo je kako je to najveći proračun do sada i najkompleksniji s obzirom na izvore prihoda koji se sve moraju planirati, ukomponirati, to su i različite vrste EU fondova, kredit Europske investicijske banke...

"Što se tiče ove priče oko toga zašto ćemo mi imati najveću stopu poreza na dohodak? Ja ću vas samo podsjetiti da je Grad Zagreb imao u mandatu HDZ-a i Milana Bandića najveću stopu prireza u Hrvatskoj od 18 posto. Dakle, imali ste pet godina da to smanjite - niste", rekao je Tomašević.