U organizaciji istarskog ogranka Udruge hrvatskih branitelja Zavjet danas je u dvorištu crkve Sv. Antona u Puli održan dvadeset i pet minutni prosvjedni skup u znak potpore zatočenom branitelju Tihomiru Purdi
Prosvjed je organizirala Udruga hrvatskih branitelja 'Zavjet' Istarske županije, a neposredni je povod, navode u Udruzi, uhićenje hrvatskog branitelja Tihomira Purde na tlu Bosne i Hercegovine, i koji se, potpuno nedužan, nalazi u ekstradicijskom pritvoru zatvora u Zenici.
Na skupu potpore koji je trajao oko pola sata, nitko nije održao govor već su, po riječima predsjednika udruge 'Zavjet' Ninoslava Mogorovića, 'sudionici šutnjom iskazali svu ogorčenost branitelja postupcima hrvatskih vlasti prema onima koji su im omogućili da vode skrb o hrvatskim nacionalnim interesima'.
'Upravo šutnjom želimo iskazati svoje nezadovoljstvo postupcima vlasti, koje ništa ne poduzimaju u zaštiti branitelja, što pokazuje i uhićenje branitelja Tihomira Purde', kazao je Mogorović. Ocijenio je kako su hrvatski branitelji u posljednjih 10 godina bili često žrtve političkih igara na području jugo-istočne Europe.
Predsjednik udruga branitelja 'Zavjet' Istarske županije kazao je također da su prosvjednici 'danas izabrali šutnju jer ona ponekad puno više govori od vatrenih govora'.
Ocijenio je i kako je 'slučaj Purda’ samo jedan u nizu propusta struktura vlasti Republike Hrvatske spram Domovinskog rata i braniteljske populacije u posljednjih desetak godina. Zato je mirni prosvjed počeo u 11,30 sati, a okončan je 'pet minuta do 12' kako bi se 'na simbolički način ukazalo vladajućim i oporbenim strukturama u Hrvatskoj koliko je još vremena preostalo da se konačno stane na kraj zaboravljivosti i indiferentnosti prema svima onima koji su poginuli ili dali dijelove svoga tijela i zdravlje za hrvatsku slobodu i samostalnost', naveo je Mogorović.
Predsjednik braniteljske udruge 'Zavjet' ističe i kako je 'nedopustiva bilo kakva ‘trgovina’ između Republike Hrvatske i Republike Srbije, u kojoj bi ‘moneta za raskusuravanje’ trebala biti braniteljska populacija'. Dodaje kako 'ne dolazi u obzir politika koja vodi izjednačavanju krivice za izbijanje rata. Točno se zna tko je 1991. godine bio agresor, a tko se je morao braniti, i to gotovo goloruk i pod sankcijama međunarodnog embarga kupovanja oružja', navodi Mogorović.
