hipersonična jedrilica

Protiv ove rakete nema šanse ni moćan sustav protuzračne obrane koji su kupili Nijemci

09.01.2025 u 20:27

Bionic
Reading

Zapad je jučer u strepnji gledao kako se sjevernokorejski vođa Kim Jong-un busa u prsa zbog, kako kaže Pjongjang, uspješnog testiranja nove hipersonične rakete srednjeg dometa. Time se Sjeverna Koreja pridružila Kini, Rusiji i SAD-u - ekskluzivnom klubu nacija koje raspolažu ovim superbrzim i ubojitim oružjem te ono postaje sve veća prijetnja Europi

Još jedna zemlja neprijateljski raspoložena prema Zapadu sad ima oružje kojem protuzračna obrana država Europske unije teško može stati na kraj.

U ponedjeljak je Sjeverna Koreja uspješno izvela probno lansiranje nove hipersonične rakete srednjeg dometa te najavila da će ubrzati razvoj nuklearnih i raketnih kapaciteta, javili su tamošnji državni mediji.

Hipersonični projektil ispaljen iz predgrađa Pjongjanga letio je približno 1500 kilometara brzinom 12 puta većom od brzine zvuka, dostigavši ​​visinu od gotovo 100 kilometara prije nego što se spustio na 'drugi vrh' od 42,5 kilometara i manevrirao kako bi pogodio metu u moru na istočnoj obali države, objavila je u utorak Korejska centralna novinska agencija (KCNA).

Jedino Francuska u Uniji razvija takvo oružje

Kako piše WiWo, prema riječima stručnjaka, europske zemlje – osim Francuske – nemaju svojih programa za razvoj takvog oružja. A što je još gore, moćni i skupi sustav protuzračne obrane Arrow 3 – koji je Njemačka prije dvije godine kupila od Izraela i trebao bi stići ove godine – iako prikladan i za presretanje interkontinentalnih balističkih projektila koji djeluju izvan Zemljine atmosfere, ne može uspješno vršiti zadaće obrane od napada ovakvim hipersoničnim raketama.

Sjeverna Koreja testirala hipersoničnu raketu
  • Sjeverna Koreja testirala hipersoničnu raketu
  • Sjeverna Koreja testirala hipersoničnu raketu
  • Sjeverna Koreja testirala hipersoničnu raketu
  • Sjeverna Koreja testirala hipersoničnu raketu
  • Sjeverna Koreja testirala hipersoničnu raketu
    +3
Sjeverna Koreja testirala hipersoničnu raketu Izvor: Profimedia / Autor: KCNA / UPI / Profimedia

Kad napuste Zemljinu atmosferu, takve tzv. hipersonične jedrilice (HGV) ponovno 'urone' u nju, kližući kroz gornje slojeve u plitkom, nasumičnom nizu zavoja i skretanja na velikim udaljenostima u stratosferi na visini od oko 50 kilometara. Zbog svoje ravne putanje leta dugo se skrivaju iza horizonta, s ciljem da prevare neprijateljski radar o stvarnoj meti napada.

Pritom su najmanje pet puta brže od zvuka. Navodno je ruska hipersonična jedrilica Avangard dosegla brzinu čak 24 puta veću od brzine zvuka. To smanjuje vrijeme koje je potrebno radaru da je locira i protuzračnom projektilu da je presretne.

Što imaju Amerikanci?

Američke obrambene tvrtke Raytheon i Lockheed Martin imaju sustav protuzračne obrane nazvan THAAD, a on takve jedrilice može detektirati i boriti se protiv njih modernim obrambenim projektilima Patriot. Ali ovaj sustav je izuzetno skup. Zbog toga se njemačka vlada očito odlučila za jeftiniju, ali i dalje skupu, izraelsku alternativu Arrow 3.

Arrow-3 je kompatibilan s Raytheonovim mobilnim radarom AN/TPY-2, kakav se koristi u američkim sustavima THAAD. No američki protuzračni sustav može ispunjavati zadaće obrane do visine od 40 kilometara, uključujući putanje na kojima lete hipersonične jedrilice. Arrow 3 pak funkcionira samo na visini od 80 kilometara i više.

Činjenica da se njemačka i općenito europska protuzračna obrana fokusira samo na područja izvan atmosfere tek je dio problema. Najveći problem je to što Europa, osim Francuske, uopće ne pokušava držati korak s drugim vojnim silama u ovoj kategoriji oružja.

Čak i Francuska zaostaje, iako je bila pionir u hipersoničnoj tehnologiji 1960-ih. Čak je prva u svijetu predstavila prototip hipersonične jedrilice na Paris Air Showu 1969., ali je onda 1971. odustala od svojih nastojanja.

U lipnju 2023. stanovnici jugozapadne Francuske mogli su na nebu prvi put promatrati testiranje hipersonične jedrilice V-MaX. No riječ je samo o demonstratoru hipersonične jedrilice, a ne o zrelom operativnom sustavu, kakav, primjerice, Kina ima od 2019.