Predsjednici Kolindi Grabar Kitarović uručen je u petak počasni doktorat na Ruskom ekonomskom sveučilištu G. V. Plehanov, a ona je održala prigodni govor, poručivši studentima da ne posustaju u stalnom obrazovanju jer je ono presudno važno za njihovu budućnost. No zašto je hrvatska predsjednica, doktorandica na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, dobila doktorat ekonomskog sveučilišta? Kako se uopće dodjeljuju počasni doktorati?
Kriteriji svjetskih sveučilišta za dodjelu počasnih doktorata, osobito stranim državljanima, nisu uvijek akademske prirode, već u njima ima i političkog oportuniteta. Kako drukčije objasniti to što je Sveučilište u Zagrebu počasne doktorate dodijelilo, među ostalima, predsjedniku SFRJ Josipu Brozu Titu, bivšem predsjedniku Arbitražne komisije Konferencije za mir u bivšoj Jugoslaviji Robertu Badinteru, turskom predsjedniku Sulejmanu Demirelu, britanskoj premijerki Margaret Thatcher, američkom ministru obrane u vrijeme provođenja akcije Oluja, Williamu J. Perryju, i kardinalu Josipu Bozaniću?
Sveučilište Plehanov nije na svojoj internetskoj stranici obrazložilo temeljem čega je predsjednici Grabar Kitarović dalo počasni doktorat, niti su razlozi navedeni u agencijskim izvješćima s tog događaja. Tako se može pretpostavljati da je hrvatska predsjednica počasni doktorat 'obranila' i predavanjem na temu 'Novi trendovi globalnog gospodarstva', govoreći o trendovima globalizacije i slobodne trgovine te mogućnostima jačanja suradnje između Hrvatske i Rusije.
vezane vijesti
Kolinda Grabar Kitarović izrazila je zadovoljstvo time što ima priliku govoriti na jednome od, kako je rekla, najvećih i najprestižnijih sveučilišta u Rusiji, koje se više od 100 godina bavi visokim ekonomskim obrazovanjem. Sveučilište Plehanov, osnovano 1907. godine, nije na Šangajskoj listi 500 najboljih svjetskih sveučilišta za 2017. godinu. Od ruskih visokoobrazovnih institucija tamo se nalaze tek tri - Moskovsko državno sveučilište Lomonosov, Državno sveučilište St. Peterburg i Državno sveučilište Novosibirsk - a Plehanova uopće nema u registru Šangajske liste.
Počasni doktorat iz Moskve nije prvi koji je Kolinda Grabar Kitarović dobila u svom predsjedničkom mandatu. Prije nešto više od mjesec dana primila je počasni doktorat Sveučilišta Corvinus u Budimpešti, na kojem je u predavanju na temu 'Snažnija srednja Europa zalog je snažnije Europske unije i transatlantske zajednice: Hrvatski doprinos našoj koheziji i otpornosti' govorila i o svojem zalaganju za širenje EU-a i NATO-a na jugoistočnu Europu te o zajedničkoj povijesti Mađarske i Hrvatske. To sveučilište nije izlistano na Šangajskoj listi, baš kao ni Fakultet političkih znanosti i međunarodnih odnosa Sveučilišta Matej Bel u slovačkoj Banskoj Bistrici, koje je počasni doktorat hrvatskoj predsjednici dodijelilo 2015. godine.
Rektor slovačkog sveučilišta Vladimir Javlovski obrazložio je da je Grabar Kitarović 'na značajan način doprinijela studentskim programima i disciplinama' tog fakulteta, ne samo otkad je predsjednica, nego i na prijašnjim dužnostima.
Jedini predstavnik Hrvatske na Šangajskoj listi je Sveučilište u Zagrebu, no ono je u 2017. ispalo s popisa 500 najboljih na svijetu, na kojem se nalaze sve cjenjenije Sveučilište u Beogradu, kao i Sveučilište u Ljubljani.
Zagrebačko Sveučilište počasne doktorate daje 'uglednim osobama koje su svojim radom pridonijele napretku Sveučilišta u Zagrebu, hrvatskoj znanosti i kulturi', dok zadarsko Sveučilište propisuje da se počasni doktorat može dodijeliti 'istaknutim znanstvenim i javnim djelatnicima iz zemlje i inozemstva za: 1. izuzetne doprinose u pojedinim područjima znanstvenog, znanstveno-nastavnog, kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, 2. za izuzetne doprinose u duhovnom i materijalnom razvoju Sveučilišta'.
Razmimoilaženja akademskih i političkih motiva dodjele počasnih doktorata ponekad se probiju do javnosti, kao što je to bilo u slučaju propale inicijative bivše premijerke Jadranke Kosor da se takva čast ukaže njemačkoj premijerki Angeli Merkel. Fakultet političkih znanosti u Zagrebu odbio je to učiniti, a Nacional je tada prenio riječi profesorice Mirjane Kasapović da ta institucija 'ne može dati počasni doktorat osobi koja je onako zdušno podupirala Ivu Sanadera'. Tri godine kasnije, kad se ponovno zakotrljala ista inicijativa, Kasapović je za tportal izjavila da Merkel ničim nije pridonijela političkim znanostima te uputila kolege s prirodnih znanosti da joj oni daju počasni doktorat ako smatraju da je pridonijela tom području.
Bivši premijer Ivo Sanader, inače, posjeduje počasni doktorat Sveučilišta u Philadelphiji, koji mu je dodijeljen 2004. godine kao priznanje za njegov sveukupni rad u kulturi i vođenju hrvatske Vlade. Tim su se doktoratom, objašnjeno je, željele potvrditi dobre povijesne, socijalne, kulturne i političke veze Hrvatske i SAD-a.
Počasne doktorate primali su svi bivši hrvatski predsjednici, a najbizarniji slučaj tiče se 'oca nacije' Franje Tuđmana, kojemu je jedan takav dodijeljen 1990. godine na stanovitom švicarskom Sveučilištu La Jolla u Luganu. Devet godina kasnije tjednik Nacional otkrio je da se ta institucija sastoji tek od jednog čovjeka, izvjesnog Walda Bernasconija, koji je zauzvrat imenovan počasnim hrvatskim konzulom i osigurao to da mu Hrvatska plaća najam luksuzne vile u Luganu. Konzulske titule lišen je tek 2009. godine, na zahtjev premijerke Jadranke Kosor, nakon što je optužen za silovanje maloljetnice.
'IZNIMAN DOGAĐAJ'
