Josipović se za titulu, dakako, nije kandidirao - inicijativa je došla od samog sveučilišta, a radi se o uobičajenoj praksi kojom država domaćin prilikom posjeta odaje priznanje trenutačnim i bivšim stranim državnicima. Hrvatski predsjednici, međutim, dosad ih se i nisu previše nauživali. Koliko je poznato, Josipović je u svojoj političkoj karijeri primio još samo jedan počasni doktorat, kada ga je na samom početku mandata 2010. odlikovalo Rusko državno sveučilište 'Immanuel Kant' iz Kalinjingrada.

Bio je to 'dokaz prijateljstva Rusije i Hrvatske i poticaj izgradnji mira u svijetu'.

Njegov prethodnik Stjepan Mesić najviše je priznanja primio u regiji: počastilo ga je Sveučilište u Tuzli, zatim jedno privatno sveučilište u Prištini te Sveučilište Jugoistočne Europe (SEEU University) u makedonskom Tetovu. Nešto dalje dobio je i počasni doktorat s područja prava i međunarodne politike na Akademiji visokih znanosti u libijskom Tripoliju, i to u doba kada je zemljom vladao Moamer Gadafi. Bila je to zahvala Mesiću što je održao dobre odnose s Libijom kada su joj zbog međunarodnih sankcija mnogi okrenuli leđa.

Otprilike u to doba svoj jedini počasni doktorat dobio je i bivši premijer Ivo Sanader na jednom sveučilištu u američkoj Philadelphiji.

Otplovimo li nešto dalje u prošlost, prisjetit ćemo se daje pokojni predsjednik Franjo Tuđman u smiraj svog života 1999. primio počasni doktorat Sveučilišta u Ankari, i to na Fakultetu za europska istraživanja; bilo je to svojevrsno vraćanje duga jer je tadašnji turski predsjednik Sulejman Demirel dvije godine ranije doživio istu počast na Sveučilištu u Zagrebu.

Ovo barem nije bilo sporno kao jedan drugi doktorat, koji je Tuđmanu dodijeljen još 1990. na stanovitom 'Sveučilištu La Jolla' u švicarskom Luganu - osam godina kasnije tjednik Nacional otkrio je da se ta institucija sastoji tek od jednog čovjeka, izvjesnog Walda Bernasconija, koji je zauzvrat imenovan počasnim hrvatskim konzulom i osigurao da mu Hrvatska plaća najam luksuzne vile u Luganu. Kasnije je čak optužen za silovanje maloljetnice i lišen titule.

Najstarije hrvatsko sveučilište, ono zagrebačko, počasne doktorate krenulo je dodjeljivati 1913. i do danas ih je rasporedilo točno 97, od čega se njih 14 odnosi na Katolički bogoslovni fakultet koji je tek u devedesetima službeno pripojen Sveučilištu u Zagrebu.

Popis je u svakom slučaju zanimljiv: na njemu se nalazi osam dobitnika Nobelove nagrade, uključujući Hrvate Lavoslava Ružičku i Vladimira Preloga, zatim Nikola Tesla, ali u isto vrijeme pokojni kardinal Franjo Kuharić (počasni doktorat KBF-a) i komunistički prvak Jakov Blažević. Dvojica dobitnika iz 1916. (Eugen Habsburški i general Svetozar Borojević) iz političkih razloga godinama su izostavljani iz službenih monografija, a zagrebačko sveučilište je 1969. dodijelilo i počasni doktorat Josipu Brozu Titu, i to za vojne znanosti.

Bio je to jedini počasni doktorat koji je pokojni komunistički vladar za života dobio.

Zagrebačko sveučilište u svojoj povijesti nije vodilo previše računa o spolnoj ravnopravnosti pa se među počasnim doktorima nalaze samo četiri žene - uključujući pokojnu britansku premijerku Margaret Thatcher, koja je priznanje primila 1998. godine.

Koliko je poznato, samo jedna osoba u povijesti odbila je ovu titulu: bio je to Robert Badinter, predsjednik arbitražne komisije Europske zajednice koja je 1991. potvrdila hrvatsku nezavisnost. Smatrao je da kao nepristrani pravnik ne bi trebao primiti priznanje iz zemlje o kojoj je odlučivao, no nakon odlaska u mirovinu 2003. ipak se pojavio u Zagrebu i postao počasni doktor.

A jedina osoba oko koje se u novije vrijeme vodila žestoka polemika jest njemačka kancelarka Angela Merkel: 2011. Fakultet političkih znanosti odbio je službeni zahtjev tadašnje premijerke Jadranke Kosor, pa je i Sveučilište u Zagrebu moralo odbiti zahtjev vlade. Službeno obrazloženje odluke bilo je da je 'inicijativa došla prekasno', ali sa samog fakulteta kazali su da njemačkoj premijerki ne žele dodijeliti počasnu akademsku titulu 'jer nije pridonijela političkim znanostima' - a i smatrali su da se radi o običnom predizbornom triku Jadranke Kosor

Prošlog ljeta ideja se ipak ponovno zahuktala jer su prijedlog bivšeg rektora Alekse Bijeliša jednoglasno podržali svi članovi Senata sveučilišta. Ona zasad ipak nije realizirana, pa je Merkel prije nekoliko mjeseci, umjesto u Zagrebu, počasni doktorat primila u Bratislavi. To joj je jedanaesto ovakvo priznanje u životu.