Primjećuju tako da je povjerenje u sposobnost pojedinih država da servisiraju svoje dugove smanjeno usprkos 'mjestimično opsežnoj državnoj i privatnoj imovini', stoji u redovnom mjesečnom izvješću za tekući mjesec.

'Ta je imovina u odnosu na BDP čak i viša nego u zemljama koje pružaju pomoć', tvrde u Bundesbanku, pozivajući se na istraživanje Europske središnje banke (ECB) o financijskoj situaciji i potrošnji kućanstava eurozone iz travnja prošle godine.

To je istraživanje ECB proveo u suradnji sa središnjim bankama zemalja eurozone a pokazalo je, između ostalog, da prosječna neto imovina kućanstava u Španjolskoj iznosi 291.400 eura, u Italiji 275.200 eura, dok se u Njemačkoj kreće u visini 195.200 eura.

Stoga u Bundesbanku zaključuju da bi države u financijskim problemima prvo trebale privatizirati državnu imovinu a potom i uvesti jednokratni namet na privatnu imovinu svojih građana.

'Namet bi bio u skladu s načelom odgovornosti država po kojem su porezni obveznici prvi jamci za obveze svojih vlada i tek se nakon toga traži solidarnost drugih država', navodi se u mjesečnom izvješću Bundesbanka.

U njemačkoj središnjoj banci pritom upozoravaju da uvođenje takvog nameta nosi sa sobom značajne rizike i da njegova primjena ne bi bila jednostavna. Ujedno napominju da takvu opciju treba razmatrati samo u izvanrednim slučajevima, primjerice kako bi se izbjegao bankrot države.

Bundesbank je iznio takvo stajalište nakon višegodišnje krize u eurozoni tijekom koje je pet posrnulih država spašavano paketom međunarodne pomoći. U Reutersu podsjećaju da je Europska središnja banka intervenirala na tržištima obveznica u Italiji gdje je neto prosječno bogatstvo kućanstava veće od onog u Njemačkoj.

Opciju oporezivanja imovine razmatrao je i Međunarodni monetarni fond (MMF) u izvješću u listopadu. Pritom su naveli kako bi za smanjenje omjera dugova na razine s kraja 2007., na uzorku od 15 zemalja članica eurozone, bilo potrebno uvesti poreznu stopu od oko 10 posto za kućanstva s pozitivnim neto bogatstvom.