Predsjednica Udruge žena u Domovinskom ratu Marija Slišković upozorila je kako se trauma žrtava prenosi na cijelu obitelj, ali i društvo, te je nužno, kroz organiziranu pomoć, pružiti psihološku potporu žrtvama kako bi se naučile nositi s traumatičnim iskustvom.

Po njezinim riječima, projekt 'Ja sam mnogo više od moje traume', u čijoj će prvoj fazi provedbe sudjelovati osam žena, poseban je u tome što predstavlja sustavni integrativni pristup koji predviđa uključivanje u proces svih razina bića - tijela, emocije, uma i duhovnosti - na koje je djelovala trauma.

Po riječima Slavena Letice, koji je također govorio nazočnima među kojima su bili mnogi ratni stradalnici, iskustva su pokazala da se traume neposrednih žrtava prenose na buduće naraštaje te traumama bivaju opterećeni i drugi i treći naraštaji društva.

'Osnova trauma drugoga i trećeg naraštaja je odnos društva prema žrtvama prvog naraštaja', ustvrdio je Letica i dodao kako vjeruje da će traume kojima je hrvatski narod bio izložen u Domovinskom ratu dugoročno postati pozitivne traume na kojima će izrasti pozitivno nacionalno pamćenje o tom razdoblju.

Zamjenica ministra branitelja Vesna Nađ izjavila je da je u pripremi zakon o naknadama silovanim ženama, koji bi se u Vladi RH trebao naći u drugoj polovici godine. Dodala je da će se pomoć silovanim osobama u Domovinskom ratu pružiti i kroz novi nacionalni program psihosocijalne i zdravstvene pomoći stradalnicima Domovinskog rata, koji je također u pripremi i trebao bi se uskoro naći u javnoj raspravi.

'Osim hrvatskih branitelja, u taj ćemo program sada uključiti i civilne žrtve rata te silovane žene i muškarce', rekla je Nađ. Po njezinim riječima, status hrvatskoga ratnog vojnog invalida dosad su ostvarile samo četiri silovane žene i dva silovana muškarca među ostalim i zato što su silovane osobe dosad uglavnom šutjele o tim traumama, a ni društvo im nije bilo sklono. Po njezinim riječima, procjenjuje se da je u Domovinskom ratu silovano oko 3000 žena, a tek je nekolicina slučajeva završila na sudu.