Potpredsjednik SDSS-a i predsjednik Srpskog narodnog vijeća u Hrvatskoj (SNV) kaže da nije bilo realno očekivati da će to proći bez ikakvih reakcija i prosvjeda.

'Suviše je političke energije i političkih sukoba bilo do sada u vezi s Kosovom da bi to prošlo bez protivljenja. Uostalom, Srbija je i Ustavom definirala Kosovo kao sastavni dio svoga teritorija i to je predstavljalo ozbiljnu prepreku i poteškoću za svakog pregovarača sa srpske strane', objašnjava Pupovac. Najpoznatiji predstavnik Srba iz Hrvatske mišljenja je da bi prosvjedi bili mnogo veći da je sporazum s kosovskim Albancima potpisala prethodna Vlada koju je predvodila Demokratske stranka Borisa Tadića.

Protivnici sporazuma prozivaju premijera Ivicu Dačića, predsjednika Miloševićevog SPS-a i prvog potpredsjednika Vlade Aleksandra Vučića, koji je šef reformiranih radikala koji su se odvojili od Vojislava Šešelja, za izdaju i tvrde da je popisom na sporazum Srbija priznala Kosovo. U priopćenju SPC-a rezignirano se tvrdi da bi čak i podjela bila bolja od ovoga sporazuma jer bi tako barem dio Kosova ostao pod vlašću Beograda. Sukus priče je taj da Srbija neće ući u punopravno članstvo u Europskoj uniji prije nego što prizna Kosovo. Milorad Pupovac pozdravlja dogovor postignut između Prištine i Beograda o položaju Srba na sjevernom dijelu Kosova jer smatra da je to jamstvo zaštite prava Srba koji su ostali živjeti na Kosovu. 'To je istovremeno prilika za novi međunarodni početak Srbije. Naravno, to je prilika za razvoj novih odnosa na prostoru bivše Jugoslavije', kazao nam je potpredsjednik SDSS-a.

Pupovac ne vjeruje u te priče i kaže da Srbija nije priznala Kosovo potpisivanjem ovoga sporazuma. 'Sporazum je priznavanje realnosti kada je posrijedi Kosovo i položaj Srba na Kosovu i ne treba imati nikakve iluzije da ne samo cijelo Kosovo nego ni sjeverni dio Kosova nije bio sastavni dio Srbije već dulje vrijeme', izravan je predstavnik srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj.

Hoće li priznati Kosovo, trebala bi biti stvar same Srbije, mišljenja je Pupovac, kao što je to stvar i drugih zemalja koje su odlučile priznati ili ne priznati Kosovo. 'Imati specijalan status, režim ili očekivanja prema Srbiji u tom pogledu bilo bi u najmanju ruku neočekivano i neuobičajeno', kazuje on te dodaje da nitko nije isključivao Španjolsku, Rumunjsku ili Grčku iz Europske unije zato što nisu priznale Kosovo, tako ne vjeruje da će netko uvjetovati Srbiji da prizna Kosovo kada je u pitanju članstvo u Europskoj uniji.

U javnosti se barata informacijama da nije samo u pitanju patriotizam kada govorimo o jakom otporu na sjeveru Kosova za normalizacijom stanja. Mnogo je novca u pitanju, jer taj prostor već odavno nije pod efektivnim nadzorom srpske države, tako da su mnoge kriminalne skupine razvile profitabilne biznise koji im sada dolaze u pitanje. Pupovac ne zna stoje li iza prosvjeda kriminalne ili političke skupine ili je riječ o ljudima kojima nije jasno kakva budućnost čeka taj dio Kosova, ali je također svjestan kako nema nikakve sumnje da postoje kriminalne grupe kojima dogovor nije u interesu, koje mu se protive i koje su do sada dobro funkcionirale u takvom nedefiniranom stanju.

Naravno, problem organiziranog kriminala i korupcije kada je posrijedi Kosovo nije nešto što se nalazi samo na sjeveru.Kao predstavnik srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj Pupovac je pozvan da govori o sličnostima između sadašnje situacije s kosovskim Srbima u odnosu na sporazume kojima je rješavan status Srba u Hrvatskoj. On smatra da je situacija slična i donekle usporediva s Erdutskim sporazumom, koji je bio temelj na kojem je provedena mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja nakon Domovinskog rata, koji je u ime Srbije potpisala Miloševićeva administracija. I za taj sporazum trebalo je vremena da se primijeni. 'Kada je počela primjena, bilo je prosvjeda u prvom redu među Srbima u istočnoj Slavoniji. Ti su prosvjedi jedno vrijeme trajali, a onda je, zahvaljujući ljudima koji su to vodili iz međunarodne zajednice, generalu Jacquesu Kleinu i srpske zajednice Vojislavu Stanimiroviću, cijela stvar smirena i otpočeo je proces primjene Erdutskog sporazuma', povukao je Pupovac paralelu.

Međutim, iako postoji sličnost između dvaju sporazuma, nastavlja dalje, Kosovo je zaista specifična stvar s bilo kojim drugim uspjelim ili neuspjelim sporazumom na prostoru bivše Jugoslavije. 'Erdutskim sporazumom reguliran je položaj Srba na području Hrvatske, području koje ni historijski ni na bio koji drugi način nije bilo u sastavu Srbije. Kosovo je historijski dio Srbije u tom smislu to jeste specifičnije od drugih sporazuma gledano iz historijsko političke perspektive', objašnjava predsjednik SNV-a.

Iz toga razloga, navodi Pupovac, tome treba pristupati s dužnom pažnjom zbog toga što i nakon sporazuma mogu ostati frustracije, 'bilo one koje se sada vide u prosvjedima, bilo one koje se ne vide, zbog opće rezigniranosti i zasićenosti ljudi'. 'Zato će u velikoj mjeri odnos prema tim frustracijama ovisiti o primjeni toga sporazuma', upozorava. Primjena toga sporazuma, nastavlja objašnjavati, može biti katalizator tih frustracija kao što je primjena različitih sporazuma i primjena zakona prema Srbima u Hrvatskoj bila katalizator hrvatsko-srpskih odnosa. 'Ovaj sporazum značajno je dostignuće, ali njegov potpuni učinak i svrha u odnosima između Albanaca i Srba i status toga sporazuma u svijesti će ovisiti o tome koliko će i kako kosovski Srbi postati akteri političkog života na Kosovu i koliko će svojom aktivnošću moći katalizirati različite frustracije koje mogu postojati ili postoje u srpskoj i albanskoj populaciji', zaključio je na kraju Milorad Pupovac.