Konačnom prijedlogu Zakona o radu, koji ne podržavaju ni sindikati ni poslodavci, nije se mogao načuditi HDZ-ov Đuro Popijač. 'Ovaj zakon ne pridonosi ničemu. Mi na stolu dobivamo tekst zakona koji se reklamira kao velika reforma tržišta rada, a koji ključni dionici i sudionici u procesu ocjenjuju neprihvatljivim, lošim i gorim od postojećeg. Pa što je onda smisao toga, koja je to tajna formula ovog zakona koju ne vidi nitko osim ove Vlade i one koji je podržavaju. Naravno da sada slijedi već viđeno: većina u Saboru donosi zakon, Vlada i ministri se hvale reformama, a mi tonemo sve dublje. I uzalud govori oporba, uzalud upozoravaju sindikati, ukazuju gospodarstvenici, objavljuje i Financial Times, Europska komisija, Svjetska banka. Ovaj je vlak bez voznog reda vozi i dalje i bez strojovođe i bez skretničara, a kako to sam predsjednik Vlade obećava,  nastavljamo dalje još žešće i ustrajnije, ali nažalost on ne čuje i ne vidi da je i na krivom kolosijeku i da vozi u krivom smjeru', poručio je Popijač.

Replicirao mu je stranački kolega Josip Borić, koji se osvrnuo i na brojku nezaposlenih.

'Naš ministar Mrsić uspio je nemoguće. On je omogućio istovremeno da može padati i broj zaposlenih i broj nezaposlenosti, to je novi hrvatski patent koji ćemo kao i fiskalizacija vjerojatno morati izvesti izvan granica ove Lijepe Naše. To su nekakvi recepti iz male radionice Miranda Mrsića, kao i ovaj zakon', kaže Borić.

Lijepih riječi na račun Zakona o radu nije imao Dragutin Lesar iz Hrvatskih laburista. 'Olakšavanjem otpuštanja i tobože zapošljavanja ne otvaraju se nova radna mjesta, omogućava se tek zamjena radnika. Kojih? Starijih, bolesnijih, s puno ili više djece, naročito ako se radi o ženama čija djeca češće pobolijevaju ili kako ih kapitalisti nazivaju nekonkurentnom radnom snagom. I samo će doći do zamjene tih kategorija s drugim koji, s obzirom na to da smo im nametnuli pravilo da je privilegija imati radno mjesto, prihvaćaju nepovoljnije uvjete rada od onih koji su sada zaposleni', kaže Lesar.

Nedoumicu je Lesaru pokušala objasniti SDP-ova Nadica Jelaš, koja je podsjetila da poslodavci sada uglavnom zapošljavaju na ugovore na određeno. Radnici zaposleni na taj način, dodaje, sada su zapravo građani drugog reda te se ne mogu kreditno zaduživati. 'Ako se procedura otpuštanja olakša, dakle ako se ta procedura pojednostavi, pretpostavka je zakonodavca da će poslodavci više upravo zapošljavati na neodređeno radno vrijeme, odnosno da će zaposlenici doći u tom slučaju u poziciju da između ostalog steknu i mogućnost da se kreditno zadužuju', uvjerena je Jelaš.

Vladajuća većina bez problema je podržala Mrsićev 'kompromis', međutim iako su nakon prvog čitanja zakona inzistirali na dijalogu sa socijalnim partnerima, u SDSS-u ne vide da se napravio veliki pomak. Da, kaže Milorad Pupovac, nešto se napravilo kod odredbi vezanih uz radno vrijeme i zapošljavanje putem agencija, no nedovoljno.

'Ja znam da je danas teško biti socijaldemokrat i ovdje i na mnogim drugim mjestima, ali isto tako vam želim reći da je vrijeme da se bude socijaldemokrat, jer ovakvim smanjivanjem prava nije ugroženo samo pojedinačno pravo radnika pojedinih grana, ovakvim smanjivanjem prava u pitanju je ova nacija', poručio je Pupovac SDP-ovcima.

Zakon o radu je kompromis između kapitala i rada, ustvrdila je SDP-ova Nadica Jelaš i stala na stranu resornog ministra Mrsića. 'Zašto je logično da je ovaj zakon kompromisan? Da se išlo više na ruku poslodavcima, poslodavci bi u tom slučaju bili zadovoljniji. Oporba bi rekla da smo na strani kapitala, da otvaramo prostor za veću eksploataciju radnika. Da se išlo više na ruku radnicima, da smo ispunili sve zahtjeve sindikata pa bi naravno sindikati bili zadovoljniji, stavili bismo poslodavce u položaj da budu još nekonkurentniji na europskom i svjetskom tržištu da naprosto ne žele investirati odnosno da zatvaraju svoje obrte i trgovačka društva', objasnila je Jelaš zašto podržava ovakvu verziju zakona.

Konačnom verzijom Zakona o radu nezavisni zastupnik Damir Kajin u većini je zadovoljan. 'Ovaj zakon vrijedit će, nažalost samo za javni sektor, a u malom sektoru, mali poslodavac, mali ugostitelj, mali obrtnik, mali zanatlija, mali zidar, mali trgovac, obućar bit će i dalje u goroj poziciji i tu nešto valja promijeniti.
No ja bih rekao da je ovaj zakon ipak jedan blagi, light, tako da se izrazim, kompromis i zato mislim da na kraju će i proći u ovom parlamentu', kazao je Kajin.

Zamjerke je ipak imao na olakšavanje otkaza rodiljama, zbog čega će podnijeti i amandman kako bi se to uklonilo iz zakona. Odgovor je stigao od ministra Mrsića, koji poručuje da to nije ništa novo u odnosu na postojeći Zakon o radu. 'Mi smo u prijašnjoj, prvoj verziji Zakona htjeli onemogućiti da žene kada se vrate s porodiljnog da onda mogu dobiti otkaz, jer to je u sadašnjoj verziji Zakona, dakle Zakona važećega. Mi smo u prvoj verziji Zakona to pokušali riješiti na način da poslodavac može ponuditi i drugo radno mjesto koje je sukladno kvalifikacijama. Međutim, to je naišlo na velik otpor i nevladinih udruga i sindikata i u dogovoru sa socijalnim partnerima smo vratili postojeće rješenje. Prema tome, to nije ništa novo, nego to je postojeće rješenje', kaže Mrsić.

Predstavljajući novi Zakon o radu u polupraznoj sabornici, ministar rada Mirando Mrsić podsjetio je da je gospodarska kriza ostavila teške posljedice ne tržište rada u Hrvatskoj - izgubljena su radna mjesta, snižene su plaće, velik broj građana ne prima plaću na vrijeme, o drugim materijalnim beneficijama i pravima mogu tek sanjati.

'Radno mjesto i plaća postali su privilegij. To nije Hrvatska kakvu zaslužuju radnici u Hrvatskoj. Cilj ove Vlade je preokrenuti negativne trendove, sačuvati radna mjesta i radnike izvući iz svijeta nezakonitog rada. Sačuvati radna mjesta glavni je motiv promjena ovog zakona, sačuvati radno mjesto nešto je što je benefit ne samo radniku, nego cjelokupnom društvu', poručio je Mrsić.

U novom Zakonu o radu, tvrdi Mrsić, nisu se smanjila radnička prava. 'Iako su reforme radnog zakonodavstva u drugim zemljama članicama Europske unije provodile se prvenstveno u cilju pojeftinjenja troškova rada, otpuštanjem radnika i daljnjom fleksibilizacijom radnih odnosa, Hrvatska nije išla tim smjerom. Ovaj Zakon ne ide tim smjerom', kaže Mrsić.

Iako je Mrsić napomenuo kako se nije išlo u smanjivanje prava radnika, jedan dio izmjena u zakonu upada u oči. 'Izmjenama Zakona postojećeg, odnosno Konačnim prijedlogom koji je pred vama, skraćena je i pojednostavljena procedura kolektivnog otpuštanja viška radnika, uvedena je arbitraža kod nadomjeska suglasnosti radničkog vijeća na otkaz zaštićenim kategorijama radnika. Pojednostavljene su obveze poslodavca kod otkazivanja ugovora o radu, ubrzan je tijek otkaznog roka, a da se pri tome nije smanjilo pravo na trajanje otkaznog roka niti pravo na zasluženu otpremninu', objasnio je Mrsić.

Jedna od glavnih odrednica novog Zakona o radu je i spuštanje granica radnog vremena sa 56 na 50 radnih sati tjedno. 'Poslodavci su nam često ukazivali na krute odredbe o organizaciji radnog vremena koje su onemogućavale poslodavcima da svoje poslovanje prilagode kratkoročno povećanom intenzitetu rada u cilju zadržavanja poslova i ispunjenja narudžbi u kratkim vremenskim rokovima. Posljedica takvog rigidnog organiziranja radnog vremena bilo je otkazivanje poslova, a time i gubitak radnih mjesta. Hrvatska danas nije u situaciji da si može dozvoliti takav luksuz. Gubitak radnih mjesta ne možemo i ne smijemo dozvoliti. Ovaj zakon ide za time da sačuva radna mjesta i to je njegov glavni cilj', kaže Mrsić.

Zakonom je, dodao je Mrsić, povećana zaštita radnika koji rade preko Agencije za privremeno zapošljavanje za razdoblje u kojem nisu ustupljeni. Za to vrijeme radnici će imati pravo na naknadu u visini tri prosječne plaće, a radnici koji su poslani na rad kod drugog poslodavca tamo će, umjesto godinu dana, moći raditi tri godine. Također je omogućen i dodatni rad radnicima koji rade puno radno vrijeme, ustupanjem kod povezanih poslodavaca.

Činjenica da sindikati i poslodavci nisu zadovoljni konačnom verzijom Zakona o radu Mrsića, čini se, zadovoljava. 'Iako nismo uspjeli postići konsenzus o cjelokupnom paketu odredbi zakona, čini se da su sve strane jednako nezadovoljne krajnjim ishodom, potvrđuje se da se danas pred vama nalazi zakon koji je interesno izbalansiran i to je bio također jedan od ciljeva Vlade da se predloži zakon koji će biti interesno izbalansiran', argumentirao je ministar rada.

Upravo takvo obrazloženje izazvalo je najviše reakcija saborske oporbe. Rekli ste u svom uvodnom izlaganju da je oko ovog zakona postignuto suglasje. Ja si postavljam pitanje koga? Jer i sindikati i HUP su izričito, decidirano protiv ovoga zakona. I onda se logično postavlja pitanje ako su oni na koje se taj zakon odnosi, dakle oni koji stvaraju, koji imaju radna mjesta i oni koji rade, protiv tog zakona, onda za koga taj zakon donosimo?' upitao je HDZ-ov Ivan Šuker.

Slično pitanje postavili su i HDZ-ovi Željko Reiner. 'Umjesto maksimalnog suglasja svih socijalnih partnera, vi ste postigli oko ovog zakona nešto što je uistinu rijetko u politici. Svi su protiv njega. Dakle, i sindikati i poslodavci. I sad se postavlja pitanje, kad su dakle glavni dijelovi naroda na koje se taj zakon odnosi protiv, i radnici i mali poduzetnici i srednji poduzetnici i mikro poduzetnici i svi ostali nezadovoljni, pa onda zapravo to se ne može nazvati interesno balansiranje, to je interesno balansiranje ni u čemu. U čije ime onda to Vlada predstavlja, za koga ona to radi? Jer očito ne za sve one na koje se to odnosi', kaže Reiner, koji je zamjerio i to što Vlada nije napravila analizu učinka zakona.

Mrsić mu je odgovorio brojkama. 'Ja mogu samo ponoviti brojke koje imamo. U ovom trenutku na Zavodu za zapošljavanje je 302.000 nezaposlenih, ta brojka pada, otvorili smo 180.000 radnih mjesta, to je jedan trend koji se vidi; hoće li se taj trend nastaviti, ostavimo statistici', rekao je Mrsić i izazvao negodovanje iz HDZ-ovih klupa.

Samo par minuta kasnije, ministar rada se ispravio. 'Samo da se korigiram za prvu izjavu, dakle nismo otvorili 180 tisuća radnih mjesta, nego smo zaposlili 180 tisuća ljudi. Tako da budemo precizni i to je najveći broj koji smo zaposlili u posljednje vrijeme', dopunio je Mrsić.

Za koga je pisan zakon i koga bi trebao štititi, upitao je i HDZ-ov Goran Marić. Ministru Mrsiću zamjerio je i to što se u zakonu uvelo 'čovjeka na leasing'.

'Do sada su bili strojevi na leasing, automobili na leasing, a sada imamo i radnika na leasing. To su sindikati i radnici vjerojatno inzistirali da to bude unutra i ova četiri mjeseca izvršili takav pritisak da su to uspjeli kod vas ishoditi. Pa nije čovjek ni repro materijal ni roba, niti se čovjek uvozi kontejnerima, niti se carini, niti se skladišti, a ovime se izjednačava s robom', poručuje Marić.