VRIJEME, NARODI I OBIČAJI

Purim poziva da ga otkrijemo unutar sebe!

20.03.2016 u 19:06

Bionic
Reading

Svake godine u ovom razdoblju milijuni ljudi diljem svijeta proslavljaju maškarade različitih oblika, obujma i konteksta. Od Mardi Grasa u New Orleansu, preko tradicionalnih karnevala u Brazilu, pa do karnevala maski u Veneciji, tisuće kostimiranih slavljenika slave skrivene identitete, strasti, užitak i prijelaz iz zime u još jedno proljeće. U okviru te globalne atmosfere duhovitosti i slavlja, čini se, nadolazi i židovski blagdan Purim, propraćen šarenim kostimima, slatkim kolačićima s vrlo čudnim imenom, alkoholom i hrpom dobra raspoloženja. Naizgled, ništa neobično. Ali kao i svi drugi židovski praznici, Purim nije samo legenda o prelijepoj kraljici Esteri, Pepeljugi u perzijskom stilu, zlom Hamanu, i pravednom Mordehaju, već ima i daleko dublje značenje koje se nerijetko zaboravlja. O kakvom je blagdanu i njegovoj simbolici riječ, otkriva nam doktorandica međunarodne politike na Univerzitetu u Haifi Leah Mandler

Purimska priča Starog zavjeta vodi nas u peto stoljeće prije nove ere, u drevnu Perziju, na dvor kralja koji Biblija naziva Ahasveros (najverojatnije Kserksa I. Velikog) i čija neposlušna žena Vashti odbija doći na bal te kralj odlučuje izabrati novu ženu. Jedna od ljepotica poslanih kralju na izbor je Ester, nećaka skromnog i mudrog Židova Mordehaja koji je savjetuje da kralju ne oda svoje porijeklo. Prelijepa Ester postaje kraljica, ali nitko ne zna kojem narodu pripada. U to vrijeme na dvoru jača utjecaj slatkoriječivog kraljevog savjetnika Hamana koji mrzi i želi uništiti židovski narod pod svaku cijenu. Esterin stric Mordehaj saznaje za Hamanov plan i moli kraljicu Ester da se zauzme za svoj narod kod kralja i da spriječi pogubljenje čitavog naroda. Ester pristaje riskirati vlastiti život, ali pod jednim uvjetom: da se cijeli narod ujedini u misli i želji za njezin uspjeh. Ostatak priče ima holivudski rasplet: kralj prihvaća Esterinu inicijativu otvorenih ruku, pažljivo sluša njenu ispovijest i zadaje naredbu da se Haman i njegovo potomstvo pogube. Od tada pa do danas, Purim se slavi uz Hamanove uši, radošću, plesom i pićem sve dok od silnog slavlja prestajemo razlikovati 'prokletog Hamana od blagoslovljenog Mordehaja’.

Iako djeluje zanimljivo kao priča, Purim je zapravo opis unutarnje borbe koja se odigrava u svakom od nas, neprestano. Samo ime ‘Ester’ proizlazi iz korijena ‘Lehastir’, što na hebrejskom znači sakriti, a kombinacija riječi ‘Megilat Ester’ (Knjiga Estere) u suštini znači ‘otkriti sakriveno’. Ali što je to što trebamo otkriti čitajući knjigu Estere? I kakve veze ima otkrivanje skrivenog s maškarama, kostimima i karnevalima?

O autorici:

Leah Mandler doktorandica je međunarodne politike na Univerzitetu u Haifi i koordinatorica obrazovnih projekata na Weizmannovom Institutu u Rehovotu. Rođena je i odrasla u Novom Sadu. Od 1993. živi i radi u Izraelu, i u posljednjih desetak godina aktivno sudjeluje u djelatnosti NVO Arvut (uzajamno jamstvo) čiji je cilj zbližavanje sektora izraelskog društva i Židova širom svijeta. Piše i objavljuje razne teme o povezanosti znanosti i društva.

Purim nas poziva da otkrijemo skriveno značenje Ahasverosa, Hamana, Mordehaja i Estere unutar nas samih, ali i u odnosima među nama. U drevnoj Perziji, baš kao i danas širom svijeta, a i u svakom od nas, osobine mržnje, netrpeljivosti i želje za vlašću nad drugima su uvijek prisutne u liku zlog Hamana kome je cilj uništiti Mordehaja, osobine sloge i uzajamnog davanja. Srećom, u spas dolazi kraljica Ester, skrivena osobina hrabrosti i snage koja otvara kraljevske kapije i koju dobivamo samo onda kada brinemo za druge. Upravo stoga, kada Mordehaj javlja kraljici Esteri o sudbini koja će zadesiti njezin narod, ona predlaže pravo i jedino rješenje za koje je spremna žrtvovati i vlastiti život, a to je Jedinstvo

Stvarnost današnjice u mnogim pogledima podsjeća na perzijski dvor, spletke, zavjere, nepovjerenje i trka za vlašću u kojoj je svatko spreman pregaziti svakoga postali su svakodnevica svuda u svijetu
. Čini se da sa svih strana sagledavamo sve više koliko smo udaljeni, odvojeni i usamljeni dok nas istovremeno procesi globalizacije stišću problemima koje nijedna nacija više nije u stanju riješiti sama. Ekonomisti govore o svjetskoj ekonomskoj krizi, ekolozi o nestajanju ledenika, stalnom porastu temperatura i predstojećim prirodnim katastrofama čije posljedice za stanovništvo i emigraciju možemo samo naslutiti. O ratovima, religijskim mržnjama i ekstremizmu svih vrsta da ni ne govorimo. Upravo tu, u odnosu na našu svakodnevicu priča Purima otkriva nam još jednu razinu onoga što je skriveno: naši su problemi tu da bi nam pomogli da se oko njih ujedinimo. Priroda nas, čovječanstvo 21. stoljeća, tjera nas kolektivnu promjenu. Preodjevena u neprepoznatljivo ruho, maskirana upravo suprotno od onoga što bismo od nje očekivali, priroda skriva svoju istinitu dobronamjernost kako bismo imali samostalnost ljudskih bića, slobodu izbora. Na nama je da to otkrijemo i da odaberemo u sebi Mordehaja umjesto Hamana.