Oporbeni saborski zastupnici ustvrdili su u četvrtak kako su rasprave o prijedlozima godišnjih provedbenih planova statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2020.i 2021.2022. zakašnjele, budući su probijeni zakonski rokovi
S obzirom na to, Marijana Puljak (Centar) drži upitnim ima li smisla o njima uopće raspravljati i podržavati takvo nezakonito djelovanje.
Kako su se uopće provodile aktivnosti bez plana?, upitala je Puljak.
Podsjetila je kako je, prema statističkim podacima, Hrvatska druga najsiromašnija zemlja Europske unije i da je jedino Bugarska lošija po kupovnoj moći građana, da ima 9,25 posto stanovnika manje nego 2011., a i da je bila prva u svijetu po stopi smrtnosti od covida.
Katarina Peović (Radnička fronta) ukazala je na važnost statistike u smislu mjerenja okružja u kojem živimo.
Smatra kako "Vlada očito nema potrebu za analizama i razvojem" te upozorila kako je hrvatska prosječna plaća na razini slovenske minimalne. Dodala je kako je od Hrvatske narodne banke (HNB) potrebno tražiti podatke o koncentraciji novčanih sredstava na pojedinim računima, jer je ogromno bogatstvo koncentrirano u rukama male skupine ljudi ustvrdivši da živimo u društvu ekstremne nejednakosti.
Državni zavod za statistiku (DZS) mora popuniti nedostatke stručnog kadra koji, inače, imaju jedne od najlošijih plaća u državnoj upravi, i postati znanstvena institucija, dodala je.
Mišel Jakšić (SDP) upitao je što su- osim konstatiranja stanja- ministarstva radila na temelju statističkih izvještaja. Upozorio je na problem iseljavanja i demografije te naglasio da bi na temelju statističkih podataka trebalo izraditi operativne programe i planove za budućnost.
Urša Raukar Gamulin (ZLB) upitala je kakva je relevantnosti rasprave o izvješćima starima dvije godine.