Ukrajina je početkom tjedna objavila da Rusi za uništavanje gotovo potpuno opkoljenog grada Bahmuta koriste precizno vođene bombe KAB-1500S-E, dizajnirane za izvođenje preciznih napada korištenjem 24-kanalnog sustava GLONASS, ruskog satelitskog navigacijskog sustava nastalog kao odgovor na američki sustav poznat pod oznakom GPS. Radi se o oružju pandanu američkom sustavu JDAM-ER, a koji unapređuje precizne bombe navođene kombinacijom GPS-a i inercijalnog navigacijskog sustava.

Ruski KAB-1500S-E predstavljen je javnosti na izložbi vojne tehnike MAKS 2019. Bomba ukupne težine 1500 kilograma dizajnirana je za uništavanje visokozaštićenih statičnih ciljeva poput bunkera ili utvrda sa zaštitnim betonskim konstrukcijama. Izbacuje se iz aviona s minimalne visine od deset kilometara, s mogućom kružnom greškom do deset metara, a vjeruje se da koristi satelitski prijemnik tipa Kompas PSN-2001.

Riječ je zapravo o tzv. klizećoj bombi koja se, za razliku od klasičnog horizontalnog bombardiranja, izbacuje pri napadnim kutom manjim od 60 stupnjeva. Ova tehnika prilagođena je borbenim avionima koji imaju tendenciju razvijanja većih brzina u strmijim obrušavanjima, a prednosti u odnosu na horizontalno bombardiranje uključuju faktor iznenađenja i brz bijeg. Nedostaci su pak manja brzina bombe i veća ranjivost od neprijateljske protuzračne obrane.

Ciljano rađena ruska platforma

Dosadašnja izvješća pokazuju da bomba KAB-1500S-E ima domet klizanja od 70 kilometara, a njezin paket navođenja sastoji se od elektrooptičkog tragača u nosnom dijelu i repnog primopredajnika podatkovne veze za prijenos slike i upravljačkog sustava tipa Raduga APK-9E Tekon. KAB-1500S-E je, tvrde zapadni izvori, ciljano rađena platforma za lansiranje s visokopokretljivog lovca Su-30SM, lovca bombardera Su-34, taktičkog jurišnika Su-24M2 i bombardera tipa Tu-22M3 i Tu-160.

Pojavom KAB-1500S-E na bojišnici, Amerikanci su, prema zapadnim izvorima, opremili ukrajinsku vojsku sustavom JDAM (Joint Direction Attack Munition), kompletom za naknadnu nadogradnju klizećih bombi kojima se unapređuje preciznost. Sustavi JDAM upotrebljavani su 1999. prilikom savezničke operacije protiv nekadašnje Jugoslavije, a smatraju se najvažnijim zapadnim oružanim sustavima zrak-zemlja.

Sustav JDAM u inačici ER, koja označava produženi domet, daje ukrajinskim snagama mogućnost gađanja potpuno nove ciljne skupine izvan dosega postojećeg oružja lansiranog iz zraka i sustava baziranih na kopnu, uključujući visokopokretljivo topništvo koje Amerikanci isporučuju Kijevu, poput HIMARS-a, i raketnih sustava M270, koje su osigurale druge zapadne zemlje. Drugim riječima, JDAM-ER pruža ukrajinskoj vojsci isti domet kao Lockheed Martinove rakete M31 ispaljene iz M270 ili HIMARS-a, ali s deset puta razornijom bojnom glavom, koja može sravniti velike građevine poput mostova i utvrđenih mjesta protuzračne obrane.

Komplet JDAM sastoji se od paketa za navođenje i kontrolnog dijela, stražnjih krilca za klizanje do mete i u slučaju inačice ER sklopivih krila za proširenje dometa. Standardni kompleti JDAM dizajnirani su za spajanje s različitim tipovima tzv. glupih bombi iz široko dostupne serije Mk 80 i drugim streljivom, pretvarajući ih u precizno navođeno oružje. Tipični JDAM može, ovisno o visini s koje je ispušten, pogoditi ciljeve udaljene do 40 kilometara dok ER komplet krila proširuje domet oružja na nekih 72 kilometra.

Osim što je precizan unutar nekoliko metara u svim vremenskim uvjetima, JDAM je oružje tipa 'ispali i zaboravi' te omogućuje da avion koji je lansirao bombu pobjegne s poprišta sukoba. To nudi značajno povećanje mogućnosti preživljavanja, a kombinirano navođenje pruža prihvatljivu preciznost, čak i ako je GPS signal ometen ili na drugi način izgubljen. Uz proširenje raspona ciljeva, uključujući neprijateljsku pozadinu, sustav JDAM mogao bi pomoći ukrajinskom ratnom zrakoplovstvu da svoje avione drži podalje od ruske protuzračne obrane.

Znakovit Boeingov ugovor

Valja podsjetiti na to da je sveprisutna nazočnost ruske protuzračne obrane i aviona s dalekometnim projektilima zrak-zrak prisilila ukrajinske zračne snage da većinu svojih ofenzivnih misija izvode na ekstremno niskim razinama zbog sigurnosti. To pak otežava gađanje ključnih ciljeva i uvelike smanjuje domet dostupnog streljiva. Korištenje JDAM-ER-a trebalo bi pomoći u ublažavanju ovih problema jer komplet s krilima automatski daje povećan domet odstupanja, omogućujući mu da klizi prema svom cilju.

Što se tiče zrakoplova koji će vjerojatno nositi JDAM-ER, trenutne opcije uključuju borbene zrakoplove ukrajinskih zračnih snaga tipa MiG-29 ili Su-27, njihove jurišnike Su-24 ili čak podzvučne jurišne Su-25, iako njihova brzina i plafon leta nisu podesni za tu vrstu naoružanja. Koji god avion bude odabran za korištenje JDAM-ER, morat će proći odgovarajuće modifikacije. Stručnjaci smatraju da bi najjednostavnije rješenje bilo korištenje JDAM-ER-a samo protiv unaprijed planiranih ciljeva, s koordinatama cilja učitanim prije polijetanja aviona, kao što je to napravljeno prilikom integracije proturadijacijskog projektila AGM- 88.

Važno je naglasiti da Pentagon još uvijek nije potvrdio isporuku sustava JDAM-ER Ukrajini jer Washington ocjenjuje da bi njegovo korištenje duboko u ruskoj pozadini moglo rasplamsati sukob. Međutim tvrtka Boeing je prošlog mjeseca dobila ugovor za izradu nove serije kompleta JDAM-ER, što bi trebalo biti gotovo do 30. lipnja ove godine. Dotični kompleti mogli bi biti namijenjeni za novu američku plitkovodnu minu Quickstrike, koju ispaljuju palubni lovci i bombarderi tipa B-52, ali bi potencijalno mogli biti u cijelosti preusmjereni u Ukrajinu, ovisno o procjenama Pentagona.