Štete u šumarstvu od prošlotjednog nevremena su ogromne i sanirat će se godinama, oluja takvih razmjera i na tako velikom području nije zabilježena unatrag više od 250 godina, istaknuto je u četvrtak na konferenciji za novinare Hrvatskih šuma (HŠ) na Medvednici
Oluja takvih razmjera i na tako velikom području nije zabilježena otkad je organiziranog gospodarenja šumama u Hrvatskoj, unatrag više od 250 godina, kazao je predsjednik Uprave HŠ Nediljko Dujić.
Najveća je šteta u Spačvi, prostoru s najvrjednijom vrstom Hrvatske, hrastom lužnjakom, dodao je Dujić.
Prema prvim procjenama, šteta u kontinentalnom dijelu šuma, koja uključuje izlomljena, izvaljena i oštećena stabla, iznosi oko 1, 5 milijuna metara kubnih što je trećina godišnjeg etata Hrvatskih šuma, tj. ukupnog volumena stabala koje se planiralo iskoristiti za drvnu građu i druge svrhe.
S današnjim cijenama drva, to je oko 130 – 140 milijuna eura, naveo je Dujić.
Najviše je pogođeno područje Slavonije, a samo u vinkovačkoj Upravi šuma je oko 850.000 metara kubnih štete što je dvogodišnji etat tih šuma.
Dujić kaže da su HŠ brzo djelovale kako bi se umanjili razmjeri štete jer se u ovakvim uvjetima vrlo brzo pojavljuju štetnici koji se šire i još više povećavaju štetu.
Prvi je korak priprema površine za obnovu šuma, poglavito područja gdje je velika površina stradala poput Spačvanskog bazena, naglasio je.
Na području zagrebačke Uprave šuma, prema prvim procjenama stradalo je oko 55.000 metara kubnih drvne mase, većinom su stradala pojedinačna stabla ili u manjim grupama - hrast lužnjak, kitnjak, bukva, jasen i jela, izvijestio je Voditelj UŠP Zagreb Damir Miškulin.
Od toga je na području Grada Zagreba do danas procijenjeno oko 10.000 metara kubnih, odnosno oko 4.000 stradalih stabala
Čim je prestala oluja, HŠ mobilizirale su svoje resurse i čitavo su vrijeme na raspolaganju komunalnim i hitnim službama na otklanjanju šteta u gradu i naseljima, rekao Miškulin.