'Čim se vanjska temperatura zraka približava temperaturi tijela, naše tijelo sve se teže bori s posljedicama vrućine', kaže Bressan, te iznosi nekoliko poznatih, ali i ne toliko poznatih savjeta.

'Prije svega, a to posebno vrijedi za osjetljive skupine, treba izbjegavati izlazak u najkritičnijem periodu, od 10 do 17, možda i 18 sati. Tko može, treba koristiti klimatizaciju, ali maksimalna razlika između klime i vanjske temperature treba biti 5 stupnjeva, najviše do 7, ali i to je upitno jer su to šokovi za naš organizam', kaže Bressan.

Zanimljiv savjet dao je kad je riječ o rehidraciji.

'Treba se rehidrirati, nadoknađivati izgubljenu tekućinu iz tijela. Znojenje možda pomaže, ali tijelo traži da se tekućina nadoknadi, jer bubrezi nemaju dovoljnu količinu tekućine. Možete popiti malo svježe vode, ne ledene, na sobnoj temperaturi, pa makar i pivo, mada ni u tome ne treba pretjerivati. Jedno osvježeno pivo u stanu sa zatvorenim prozorima i eventualno upaljenom klimom svakako djeluje gratificirajuće', kaže liječnik.

Bressan upozorava kako posebno treba paziti na djecu jer su manje sposobna znojenjem regulirati tjelesnu temperaturu, a u te skupine spadaju i stariji te osobe sa visokim tlakom.

Konačno, liječnik je opisao i kako tijelo reagira u slučaju temperaturnog šoka.

'Prvi simptom je nekakva omaglica, osjećaj kad počinje padati tlak zbog rehidracije, ono kad vam se manta. Nakon toga počinju glavobolje, vrućine, čak i povraćanja. Ako se to nastavi više od 10, 15 minuta svakako nazovite obiteljskog liječnika, 112 ili 114. Ali svakako se rehidrirati. Voda, pivo, bilo što', zaključuje Bressan.