Prvo je Njemačka najavila da okončava razdoblje obaveznog služenja vojnog roka, što ima veze ne samo s financijama već i s dubokim traumama te zemlje zbog ratne prošlosti, ali i s uvjerenjem da je sadašnja vojska nedovoljno efikasna u misijama, kao što su one na prostoru Balkana ili Afganistana.

Zatim su Velika Britanija i Francuska pokazale spremnost za zajedničko korištenje vojne opreme i za provođenje vojnih istraživanja. I manje europske države smanjuju svoje vojne troškove uz izliku da u posthladnoratovskom vremenu broj vojnika nije važan koliko njihovo stanje spremnosti i vrsnost obuke.

Ministar obrane SAD-a i glavni tajnik NATO-a ne kriju zabrinutost zbog vjerojatnog smanjenja broja vojnika koji bi mogli biti upućeni u misije NATO-a, saveza koji se u budućnosti vidi kao ugroženi pakt za kolektivnu obranu.

Ta je zabrinutost došla do izražaja tijekom press-konferencije o sigurnosti u Münchenu na kojoj je, umjesto da se govori o Egiptu i krizi u arapskom svijetu, njemački ministar obrane Karl-Theodor zu Guttenberg branio svoju politiku rezova u njemačkim oružanim snagama. Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen upozorio je da rezovi u vojnom sektoru u Europi mogu imati ozbiljne i loše posljedice za savez.

'Ako rezovi budu jako značajni, postoji opasnost da nećemo moći nuditi sigurnost o kojoj ovise naše demokracije, a ujedno ćemo se udaljiti od SAD-a', kazao je. Dodao je da mu se dopada zamisao suradnje koju predlažu Francuska i Velika Britanija, ali da ga brine kumulativni učinak takve politike.

U Njemačkoj se pripremaju rezovi u visini 11 milijardi dolara. Najprije, smanjujući osoblje sa 240.000 na 180.000 ljudi, vojska će se u potpunosti profesionalizirati, pa će obuka biti duža, kao i trajanje ugovora s profesionalnim vojnicima.

Analitičari predviđaju da će manjak koordinacije u tim rezovima dovesti do veće ovisnosti europskih država o SAD-u. Daniel Fata, bivši zaposlenik američkog ministarstva obrane, tvrdi da ga brine ponašanje država kao što su Grčka, Poljska ili baltičke zemlje, jer idu izravno u stanje potpune nesposobnosti da sudjeluju u misijama poput one u Afganistanu i, što je još važno, uskoro će izgubiti relevantnost u sistemima obrane kao što je NATO.

Ministar obrane Robert Gates izražava bojazan o budućoj velikoj ovisnosti EU o SAD-u u slučaju velike krize.

Međutim, Constanze Stellzenmueller, stručna osoba za pitanje obrane iz njemačkog fonda Marshall Fund u SAD-u, kaže kako u EU raste uvjerenje da joj nije potrebno 27 grupacija oružanih snaga ili 27 vojski.

Ministar Guttenberg pokušava smanjiti skepsu Amerikanaca pa kaže da će se u konačnici učinkovitost oružanih snaga Njemačke povećati jer ionako regruti ne idu u misije (ne samo zbog toga što služe u vojsci samo šest mjeseci), kao i to da će se broj profesionalnih vojnika, što je za misije važnije, povećati, a njihova kvaliteta poboljšati.