Vijećnici riječkoga Gradskog vijeća u srijedu su većinom glasova prihvatili prijedlog Kluba vijećnika Liste za Rijeku i odlučili da se glasovanje o zaduženju za rekonstrukciju i opremanje Palače šećerane i broda Galeb od 44 milijuna kuna odgodi za neku od idućih sjednica Gradskog vijeća.
Za odgodu je glasovao 21 vijećnik, 15 ih je bilo protiv, a suzdržanih nije bilo.
Lista za Rijeku predložila je odgodu kako bi se vidjelo ima li ponuda izvoditelja radova za obnovu broda Galeb, kakve su i jesu li u okvirima predloženoga. Natječaj za poslove obnove Galeba otvoren je do 13. kolovoza.
Vijećnici, koji se ne slažu sa zaduženjem, navodili da su da je studija isplativosti tog projekta 'za smeće', da je projekt neisplativ, preskup i nepotreban, bez obzira što je riječ o nakadašnjem brodu Josipa Broza Tita.
Gradonačelnik Vojko Obersnel objasnio je da bi, ako se zajam ne ostvari, to moglo koštati gradski proračun oko 40 milijuna kuna, odnosno da bi neprihvaćanje odluke o kreditu značilo i vraćanje dijela dobivena novca, plaćanje penala, kao i naknadno osiguravanje novca za završetak Palače šećerane, jer se radi o jedinstvenom projektu obnove Galeba i Palače šećerane.
Sjednica Gradskoga vijeća počela je 11. srpnja, a prekinuta je u prvim satima 12. srpnja, tijekom rasprave o kreditnom zaduživanju za rekonstrukciju i opremanje Palače šećerane i Broda Galeb, koji su zaštićena kulturna dobra. O prijedlogu se ni tada nije glasovalo.
vezane vijesti
Riječ je o zaduživanju putem dugoročnoga kunskog kredita do 44 milijuna kuna za kapitalni projekt 'Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine', planiran u proračunu Grada Rijeke za 2019. i u projekcijama za 2020. i 2021., a najznatniji dio novca odnosi se na rashode za rekonstrukciju i opremanje Palače šećerane i broda Galeb.
Planirana vrijednost projekta je 113,5 milijuna kuna, od čega su europska sredstva od 55,2 milijuna kuna, pomoć iz sredstava Fonda za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini 700.000 kuna, prihodi grada od spomeničke rente od 13,5 milijuna kuna , a kreditno zaduženje 44 milijuna kuna.
