Riječko područje, na kojem građani još od Božića prijavljuju podrhtavanje tla, spada u krajeve u kojima su mogući jaki, pa i razorni potresi, no na temelju pojačane seizmičke aktivnosti u protekla tri dana nemoguće je iznositi bilo kakva predviđanja za budućnost, poručuju iz Seizmološke službe Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.
'Taj dio Hrvatske poznata je seizmogena zona pa su ovakva zbivanja uobičajena. Ono se nalazi na većem rasjedu koji se proteže preko Italije i Slovenije i spušta prema Velebitu. Stoga su ondje slabi i umjereni potresi relativno česti', rekao je za tportal dežurni seizmolog mr. sc. Senad Subašić.
'Ljudi još od Božića prijavljuju potrese. U zadnjih nekoliko dana aktivnost je pojačana. Najjači, zabilježen jutros u 6:56 h, bio je umjeren, magnitude 2,8 prema Richteru, a intenziteta III. do IV. Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice', dodao je.
Jugoistok najaktivniji u Europi
Geološka istraživanja pokazala su da cijelo područje Balkana leži na rasjedu u kojem se sudaraju Jadranska mikroploča i ostaci euroazijske ploče. Geolozi su do nedavno vjerovali da se formiranje dalmatinskih otoka i Dinarida zaustavilo prije 20 do 30 milijuna godina, međutim, novije studije otkrivaju da se oni još uvijek pomiču.
Primjerice, ispod Jadrana, sjeverozapadno od Dubrovnika i nedaleko od Visa, proteže se 200-tinjak kilometara dug rasjed u kojem euroazijska ploča prelazi preko bivšeg dijela afričke ploče koji se naziva južnojadranska mikroploča. Afrička ploča već milijunima godina putuje prema sjeveru i sjeveroistoku te pritišće u euroazijsku i podvlači se pod nju. To u podzemlju uzrokuje rast napetosti koje se povremeno naglo oslobađaju u obliku potresa.
Na Riječkom području moguć intenzitet VIII.
Zbog takvog složenog tektonskog ustroja Balkanskog poluotoka, najsloženijeg u Europi, u ovim su krajevima u povijesti zabilježeni brojni razorni potresi. U prosjeku se u regiji godišnje dogodi jedan jačine 6,3 stupnja, a samo u prošlom stoljeću zabilježeno je više od 80 katastrofalnih.
'Ovih nekoliko potresa koji su zabilježeni u protekla tri dana ukazuju na pojačanu aktivnost. No na temelju njih, nažalost, ne možemo predvidjeti hoće li se u budućnosti dogoditi neki jači. Prognoza potresa još uvijek nije moguća; još smo daleko od toga. Zato moramo biti vrlo oprezni u iznošenju bilo kakvih tvrdnji', kaže Subašić.
Mada smatra da nema mjesta panici, ističe da je Rijeka ipak jedno od najugroženijih područja, odmah iza zagrebačkog i dubrovačkog.
'Prema karti koja predstavlja intenzitete, a ne magnitude, uz povratni period od 500 godina za riječko područje označen je mogući intenzitet VIII. stupnja MCS-a. U Hrvatskoj su jači potresi od tih uglavnom mogući samo u Zagrebu i na krajnjem jugu kod Dubrovnika i Stona', kaže naš seizmolog.
MCS ljestvica ima 12 stupnjeva. Osmi predstavlja razoran potres u kojem se slabije građene kuće ruše, jače građene oštećuju, a tlo puca.
