Prvo, barem na financijskoj strani, svima u oči upada povećanje javnog duga i deficita. Deficit se, kaže ministar financija Slavko Linić, smanjio u 2012, no 2013. i 2014. stigli su novi rashodi, što zbog Europske unije, što zbog velikog duga s kojim dolaze i kamate.

'Očito da u tom dijelu uštede nismo uspjeli i da je rješenje bilo gospodarski rast. Njega nema jer nema ni državnih investicija, ali imamo i problema u privatnom sektoru', kazao je Linić.

Podsjetio je da je država osigurala pet milijardi kuna godišnjih prihoda za oporavak privatnog sektora te da vodi predstečajne nagodbe 'da pokuša razriješiti sve dubioze pogrešnih ulaganja, loših poteza vlasnika i menadžera u privatnim tvrtkama'.

'I u tom dijelu imamo i nadalje teškoće i očito je da je kriza i u privatnom sektoru teška i da i Vlada i nadalje treba dovršiti te poslove. Rezultat, ako hoćemo manji deficit, može biti na strani štednje, ali prije svega na gospodarskom rastu, na izvozu i na investicijama. To su jasne poruke Vlade u proračunu za 2014. pa ostaje bitka za rast. A ostaje očito i rješenje nesporazuma da li u ovakvim proračunskim projekcijama možemo dodatno izdvajati za gospodarstvo koje očito samo nije u stanju riješiti petogodišnje tragedije i negativne rezultate petogodišnje krize', prokomentirao je Linić.

Novinare je zanimalo i za čime ministar financija žali da se nije dogodilo u zadnje dvije godine.

'Samo investicije. Ostaje pitanje da li se u ove dvije godine mogao ojačati investicijski kapacitet na državnim investicijama. Vidimo koliko nam dugo treba vremena u pregovorima s koncesionarima u Zračnoj luci Zagreb, koliko problema imamo na kapitalnim objektima u HEP-u. S druge strane vidimo koliko nam treba vremena i za željeznice. I očito je da korištenje i besplatnih sredstava za infrastrukturu će koštati. A s druge strane očito je da restrukturiranje pojedinih tvrtki nije posao koji ide preko noći. Prema tome: investicije, investicije. I samo gospodarski rast jer s obzirom na teškoće u privatnom sektoru kroz državne investicije možemo ublažiti negativne trendove na rashodovnoj strani', kazao je Linić.

Da je stanje u državi teško, pokazuje i što je početkom tjedna učiteljima stigla obavijest da im u prosincu neće biti isplaćena naknada za prijevoz. 'To je stvar prije svega Vlade i dogovora premijera i ministra obrazovanja. Ono što ja mogu reći je da je bilo dovoljno vremena da se kolektivnim ugovorima definiraju prijevozni troškovi na isti način kao i kod zaposlenih u državnim službama. Prema tome, nema potrebe da imamo različite sustave. Kolektivnim smo ugovorima u državnim službama još prošle godine riješili pitanje putnih troškova. I očito je to razlog da kolektivni ugovori nisu regulirali tu materiju pa ministar ima tu prekoračenje. Prekoračenje u odnosu na plan u 2013. je priznato Ministarstvu obrazovanja 650 milijuna. Sasvim dovoljno da se osiguraju sredstva i u dijelu prijevoznih troškova. Nemam što drugo reći', rekao je Linić.