Predstavnici Rusije, koja je ujedno članica Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira u BiH (PIC), po prvi puta su se ovog tjedna izrijekom ogradili od potpore međunarodne zajednice napretku BiH na putu ka euroatlantskim integracijama.

U zaključcima posljednjeg sastanka Upravnog odbora PIC-a, koji je u Sarajevu zasijedao na razini političkih direktora ministarstava vanjskih poslova država-članica, stoji fusnota s izdvojenim 'mišljenjem Ruske Federacije da euroatlantske integracije nisu jedina perspektiva BiH'.

Ruski su se predstavnici u Upravnom odboru PIC-a, tijelu utemeljenom s ciljem nadziranja provedbe Daytonskog sporazuma, kojega još čine najutjecajnije zapadne države te Japan i Turska kao predstavnica Organizacije islamske konferencije (OIC), ovim komentarom zapravo ogradili od zaključka kojim je dana potpora novoj strategiji EU prema BiH s ciljem poticanja gospodarskih i socijalnih reformi.

Visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH Valentin Inzko je nakon sastanka Upravnog odbora PIC-a ustvrdio kako tamo zapravo nije bilo ničega dramatičnog, podsjećajući kako su se ruski predstavnici i ranije znali ograditi od zaključaka iza kojih su stajale ostale članice ovog tijela.

Nije međutim mogao kazati kakvu to alternativu za BiH Rusi predlažu. 'Što su oni (Rusi) time mislili, to treba pitati njih', kazao je Inzko.

Odgovor je nakon dva dana ponudio ruski veleposlanik u Sarajevu Ivancov koji je preko banjolučkih 'Nezavisnih novina' poručio kako je pravo naroda u BiH da biraju koje integracije žele, no valja imati u vidu kako su razgovori o članstvu u EU 'evidentno u zastoju'. Najvažijim dokazima za tu tvrdnju drži neuspjeh dvije inicijative o ustavnim promjenama u BiH, iza kojih su stajale zapadne zemlje.

Riječ je o tzv. 'Butmirskom paketu' iz 2009. godine, kojega su poticali Europska unija i SAD, te inzistiranju Bruxellesa na provedbi presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju 'Sejdić-Finci' kojom bi se iz ustava i izbornog zakona BiH eliminirala diskriminacija pripadnika nacionalnih manjina.

'Znate što se desilo poslije Butmira - umjesto da razgovori dovedu do kompromisa, nastale su tenzije između naroda i entiteta. A ni ova nova inicijativa (britansko-njemačka) ne nudi ništa konkretno osim toga da političari trebaju potpisati neki dokument o nekom budućem europskom napretku. Ako je to što ljudi BiH stvarno žele, Rusija nema ništa protiv', izjavio je Ivancov.

Zaključio je kako bi se, umjesto ovakvih neuspješnih pokušaja približavanja EU, BiH trebala preorijentirati na jače povezivanje s drugim državama. Pritom je spomenuo Kinu, uz sugestiju kako je ta država snažno prisutna u energetici i izgradnji infrastrukture te Tursku, posebice s obzirom na njene i do sada velike investicije u BiH.

Bliže povezivanje s Rusijom za Ivancova je također logičan izbor u slučaju BiH. Kao argument za to naveo je da, zahvaljući ruskim tvrtkama, svake godine proračuni BiH i entiteta dobivaju 250 milijuna eura od poreza.

'Zato je moj prijedlog na sjednici Upravnog odbora PIC-a bio da se ne treba ograničavati samo na euroatlantsku perspektivu, a posebice iz razloga što u PIC-u ne sjede samo europske zemlje', kazao je ruski diplomat dodajući kako je PIC 'instrument provedbe Daytonskog sporazuma, a ne euroatlantskih integracija'.

Veleposlanik Ivancov je potvrdio kako Rusija planira i dalje investirati na području zapadnog Balkana, kao što je bila spremna uložiti u plinovod 'Južni tok'. Taj je projekt, tvrdi Ivancov, propao zbog stajališta EU, a ne Rusije.

Projekt 'Južnog toka' imao je snažnu potporu u Republici Srpskoj, a odlučno ga je zagovarao predsjednik tog entiteta Milorad Dodik koji se suočava sa sve većom izolacijom u kontaktima s predstavnicima zapadnih zemalja, što pokušava nadoknaditi što bližim kontaktima s Moskvom. Nakon najave Rusije da odustaje od projekta, Dodik je kazao kako se nada da je riječ samo o privremenoj odluci te kako će 'Južni tok' ipak uskoro oživjeti u nekom obliku.

Veleposlanik Ivancov naznačio je kako njegova vlada ima alternative planove za ovaj dio europskog kontinenta. 'Rusija razmatra različite mogućnosti o kojima će govoriti kad za to dođe vrijeme', kazao je Ivancov odbivši pojasniti što se to novo sprema u Moskvi u odnosu na zapadni Balkan.

Ivancov je poručio kako u BiH trebaju razmisliti što im je bolji izbor. 'Uvijek postoje drugačiji izbori, pa i politički. Imati drugačiji politički izbor ne znači nužno nešto negativno. Različiti politički izbori diverzificiraju i partnere s kojim surađujete', kazao je Ivancov.