Ruska polarna stanica Vostok pri samom je kraju povijesne misije bušenja 3750 metara debelog ledenog pokrova da bi se na Sedmom kontinentu doprlo do najskrovitijeg poznatog jezera na svijetu. U trenutku razgovora za Reuters, Aleksej Turkejev i njegova ekspedicija bili su svega pet metara od površine
Procjenjuje se da se jezero Vostok nalazi pod ledom oko 15 milijuna godina. Po veličini nalik Bajkalu u istočnom Sibiru, Vostok je najveće, najdublje i najizoliranije od oko 150 jezera Antarktike. Znanstvenici očekuju da bi se unutra mogli zateći prethistorijski oblici života iz razdoblja tropske klime, koje je prethodilo ledenom dobu i pojavi čovjeka. Očekuju se i pronalasci dosad nepoznatih formi života na Zemlji. Nije isključeno da je za sve vrijeme čovječanstva tisućama metara pod ledom kontinenta na južnom polu bujao paralelni život.
Uvjeti u jezeru Vostok mogli bi pomoći u shvaćanju kako se razvijao život na Zemlji, ali i pripremiti znanstvenike za situaciju u očekivanim vodama Marsa ili Jupiterovog mjeseca Europe. Zbog svega toga ruski znanstvenici uspoređuju Vostok s istraživanjem drugog planeta.
Sustav antarktičkih jezera ispod leda posljednjih godina raspaljuje maštu istraživača, a u misijama prednjače ruske ekspedicije. Koristeći 'antarktičko ljeto' u trajanju od kojih mjesec dana, tri ekipe Vostoka 30-ak su dana na temperaturama oko -40 Celzija non-stop bušile prolaz do jezera. No istraživanje će biti nastavljeno tek u idućoj misiji, jer se vremenski uvjeti pogoršavaju. Na Antarktici je svojedobno zabilježena dosad najniža temperatura na Zemlji (-82 Celzijeva stupnja). Stručnjaci pokušavaju smisliti kako najsuptilnije ući u ekosustav koji 15 milijuna godina nije imao fizičkog kontakta s našim svijetom, a da ga se ne kontaminira novim virusima i drugim učincima. Do konačnog proboja, pukotina koju su napravili Vostokovi kopači nastoji se očuvati smjesama kerozina i freona.
