Krize na europskom istoku mogu utjecati na sigurnost pa je energetsko osamostaljivanje nužno, rekla je Grabar-Kitarović. 'Potrebna je diverzifikacija izvora energije i putova prijenosa', rekla je Grabar-Kitarović na zajedničkoj konferenciji za novinare s Grybauskaite nakon njihova susreta.
 
'Treba povezati infrastrukturu kako bismo mogli pomoći jedni drugima i kako bi Europska unija bila puno manje ovisna o izvorima energenata s nestabilnih područja', rekla je hrvatska predsjednica koja se zalaže za sredozemno-baltičku suradnju i u energetici.
 
Litva je u osam godina ostvarila potpunu energetsku neovisnost. Među ostalim, postigla je to plutajućim terminalom za ukapljeni plin koji je od listopada 2014. usidren u baltičkoj luci Klaipedi, a nosi simbolično ime Nezavisnost. Terminal, unajmljen od norveške tvrtke Hoegh LNG, znači da Moskva više ne može manipuliranjem cijenom plina vršiti politički pritisak na tu članicu Europske unije i NATO-a, rekla je tada novinarima litavska predsjednica.
 
'Naš susjed', rekla je u ponedjeljak u Zagrebu misleći na Rusiju, 'ucjenjivao nas je, plaćali smo energente 40 posto više od Njemačke, a sad je cijena znatno pala'.
 
'Prije osam godina Litva je sto posto ovisila o ruskome plinu i nafti, a danas smo što se plina tiče sto posto neovisni, a od prosinca ćemo biti neovisni i u proizvodnji električne energije', rekla je i objasnila kako je Litva to postigla i vlastitim investiranjem. 'Ne treba čekati financiranje izvana, treba i ulagati. Tako se ostvaruje i politička neovisnost', rekla je. Hrvatska i Litva geografski su udaljene, ali povijesno slične zemlje, i danas su obje članice EU-a i NATO-a i objema je, jedinima u Uniji, na čelu države žena, rekla je Grybauskaite.
 
Po riječima litavske predsjednice, koju će primiti i hrvatski premijer Zoran Milanović, Litva će učiti na hrvatsko-slovenskom primjeru partnerskog upravljanja nuklearnom elektranom.