Rusija je danas ispunila svoju, u 21. stoljeću redovitu tradiciju da uoči zime zaprijeti susjednoj Ukrajini, a time posredno i velikom dijelu europskog kontinenta, zatvaranjem dotoka plina. Rusija ponovno tvrdi da joj Ukrajina duguje skoro milijardu dolara (točnije, 882 milijuna). Ukrajina priznaje dug, ali tvrdi da situacija nije tako kritična da bi se očekivale mjere pritiska.

U prošlosti, slični sporovi 'povuci-potegni' znali su sadržavati i optužbe da Ukrajina krade plin za europska tržišta, pa su rezultat bili hladni radijatori u više zemalja, i to usred žestoke zime.

Direktor Gazproma Aleksej Miller danas je objavio da ruski energetski monopolist namjerava uvesti obavezni predujam za plin Ukrajini kao kupcu, zbog spomenutih dugovanja. Odmah zatim namjeru je podržao i premijer Rusije Dmitrij Medvedjev, još jednom poručivši Kijevu da su 'prošla vremena plinskog komunizma'.

Medvedjev tvrdi da bi izmjene zakona o poslovanju trebale 'dokinuti manipulacije i kriminalne sheme' koje uzrokuju odgađanja isplate.

U Kremlju, gdje sjedi Vladimir Putin, tvrde da odluka ruske vrhuške nema veze s namjerom Ukrajine da potpiše trgovinski sporazum s EU, dok istovremeno uporno oklijeva ući u carinsku uniju s Rusijom, Bjelorusijom i Kazahstanom.

Postoji još jedan plan Ukrajine koji ruski mediji spominju kao mogući motiv za pritisak na Ukrajinu: nedavni dogovor Kijeva, Budimpešte i Zagreba, koji je podržala i Europska komisija, oko gradnje kopernikanski obrnutog plinovodskog smjera po kojem bi Ukrajina po jeftinijoj cijeni počela nabavljati (vjerojatno američki) ukapljeni plin preko LNG terminala u hrvatskom Omišlju, na Krku.