Kako pišu ruski mediji, početkom iduće godine zapovjednik Strateške raketne vojske general-pukovnik Sergej Karakajev izvijestit će ruskog predsjednika Vladimira Putina o mogućnostima razvijanja novog raketnog željezničkog kompleksa.

Vojni stručnjak Dmitrij Litovkin objašnjava kako se probno lansiranje obavlja tako da se iz vagona ispaljuje realna maketa budućeg projektila uz pomoć barutnog akumulatora i dodaje kako uspješne probe svjedoče o tome kako se projektil uspješno lansira iz vagona koji se pritom ne prevrće.

Valja podsjetiti da ideja o nuklearnom vlaku potječe još iz doba Sovjetskog Saveza koji je u svojem naoružanju imao 12 željezničkih raketnih kompleksa Molodec koji su bili razmješteni u Kostromskoj, Permskoj i Krasnojarskoj oblasti. Kompleks je projektirao konstruktorski ured Južnoje koji se nalazio u Ukrajini, a proizvodio se u dnjepropetrovskom zavodu Južmaš; prvi put je postavljen 1987. godine.

Odluka sovjetskog rukovodstva o izgradnji nuklearnog vlaka bio je odgovor na sličan američki projekt koji nikad nije do kraja realiziran. Američki željeznički raketni sustav, naime, zahtijevao je obnavljanje infrastrukture velikih razmjera i velike financijske troškove, a dodatan problem bio je i to što su željezničke pruge u SAD-u u privatnom vlasništvu.

S vojne točke gledišta, željeznički raketni kompleksi praktički su neuništivo nuklearno oružje, a dodatna prednost im je to što se izvana ni u čemu ne razlikuju od običnih vlakova, a njihovo satelitsko praćenje vrlo je komplicirano. Ruska prednost u ovakvim sustavima leži u činjenici da ima vrlo razgranatu željezničku mrežu pa se ti sustavi mogu nesmetano kretati u bilo kojem dijelu teritorija te najveće zemlje na svijetu.

Nakon raspada Sovjetskog Saveza, ograničena su kretanja nuklearnih vlakova, a 1993. američki predsjednik George Bush stariji u Kremlju je s ruskim kolegom Borisom Jeljcinom potpisao sporazum o zabrani korištenja balističkih raketa s nuklearnim bojevim glavama. Nakon američkog istupanja iz sporazuma, Rusija je 2002. odbila ratificirati novi sporazum te je time ispunila sve uvjete sporazuma povukavši sve borbene željezničke vlakove iz uporabe.

Najave o ponovnom uvođenju nuklearnih vlakova stigle su 2009. kada je tadašnji zamjenik zapovjednika Raketnih strateških snaga Vladimir Gagarin izjavio kako je moguć povratak tih kompleksa budući da treći sporazum potpisan 2009. ne ograničava Rusiju u formiranju željezničke komponente strateških nuklearnih snaga. 

Novi sustav Barguzin bit će znatno lakši i kompaktniji od prijašnjeg kompleksa Molodec, čije je kretanje bilo prevelik teret za infrastrukturu. Napredak je omogućen zahvaljujući novoj konstrukciji željezničke kompozicije koja se sastoji od jedne, za razliku od prijašnjih tri lokomotive te u smanjenju startne mase na 47, za razliku od prijašnjih 104 tone.

Projektili za Barguzin projektiraju se na osnovi novih raketa RS-24 Jars ili RS-26 Rubež, a ovaj će kompleks moći prevaliti do tisuću kilometara u 28 dana bez dodatnog snabdijevanja. Prema očekivanjima, nuklearni vlakovi bit će u uporabi do 2040. godine.