Rusija je ponovila svoj stav da je Zapad, pomažući Ukrajini, pokazao da je "izravna strana u sukobu" i upozorila da bi primanje Ukrajine u NATO moglo izazvati treći svjetski rat.

"Kijev je itekako svjestan da bi takav korak značio sigurnu eskalaciju do trećeg svjetskog rata", rekao je zamjenik tajnika Vijeća sigurnosti Ruske Federacije Aleksander Venediktov za državnu novinsku agenciju TASS u četvrtak. U protekla 24 sata ruski projektili pogodili su više od 40 naselja, a ukrajinske zračne snage izvele su 32 napada na 25 ruskih ciljeva, priopćio je glavni stožer ukrajinskih oružanih snaga.

Gradonačelnik lučkog grada Mikolajiva Oleksandr Senkevič, rekao je u objavi na društvenim mrežama da je južni grad "masovno granatiran". "Pogođena je stambena zgrada od pet katova, dva gornja kata su potpuno uništena, ostatak je pod ruševinama. Spasioci rade na samom mjestu", rekao je.

Središte brodogradnje i luka na rijeci Južni Bug kod Crnog mora, Mikolajiv je tijekom rata trpio teška ruska bombardiranja. Rusija je također gađala naselje u regiji glavnoga grada Ukrajine Kijeva koristeći eksplozivne dronove rano ujutro u četvrtak, objavila je regionalna uprava putem aplikacije za razmjenu poruka Telegram.

Guverner regije Kijev Oleksij Kuleba rekao je na temelju preliminarnih informacija da su napadi uzrokovani lutajućim oružjem iranske proizvodnje, poznatim kao "kamikaze dronovi". Bespilotne letjelice pogodile su objekte ključne infrastrukture, rekao je Kirilo Timošenko, zamjenik šefa ureda predsjednika Volodimira Zelenskog.

Projektili su pogodili više od 30 višekatnica i privatnih kuća, plinovode i dalekovode u gradu Nikopolu u regiji Dnipropetrovsk, a više od 2000 obitelji ostalo je bez struje, napisao je guverner Dnipropetrovska Valentin Rezničenko na Telegramu. Reuters nije mogao odmah provjeriti izvješće.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da su ruski raketni napadi znak slabosti. “Rusija zapravo gubi na bojnom polju”, rekao je Stoltenberg. Kako su njegove snage gubile, ruski predsjednik Vladimir Putin intenzivirao je sukob, zapovjedivši da se dignu stotine tisuća rezervista, proglašavajući aneksiju okupiranog ukrajinskog teritorija i opetovano prijeteći korištenjem nuklearnog oružja za zaštitu Rusije.

Putin je zaprijetio da će upotrijebiti nuklearno oružje kako bi zaštitio rusko tlo, za koje kaže da uključuje četiri regije za koje je prošli mjesec proglasio aneksiju. Američki predsjednik Joe Biden rekao je u srijedu kako sumnja da će Putin upotrijebiti nuklearno oružje. Visoki dužnosnik NATO-a rekao je da bi ruski nuklearni napad gotovo sigurno izazvao "fizički odgovor" ukrajinskih saveznika i potencijalno NATO-a.

UN osudio Rusiju

Opća skupština Ujedinjenih naroda u srijedu je velikom većinom osudila ruski "pokušaj nezakonite aneksije" četiriju djelomično okupiranih regija u Ukrajini i pozvala sve zemlje da ne priznaju taj potez, čime je ojačala diplomatsku međunarodnu izolaciju Moskve.

Tri četvrtine od 193 člana Opće skupštine, odnosno 143 zemlje, glasalo je za rezoluciju koja također potvrđuje suverenitet, neovisnost, jedinstvo i teritorijalni integritet Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica. "To je nevjerojatno", rekao je ukrajinski veleposlanik pri UN-u Sergij Kislicja novinarima nakon glasanja, dok je stajao pokraj američke veleposlanice u UN-u Linde Thomas-Greenfield, koja je rekla kako rezultat pokazuje da Rusija ne može zastrašiti svijet.

Samo četiri zemlje pridružile su se Rusiji u glasanju protiv rezolucije - Sirija, Nikaragva, Sjeverna Koreja i Bjelorusija. Trideset i pet zemalja bilo je suzdržano pri glasovanju, uključujući ruskog strateškog partnera Kinu, dok ostale nisu glasale.

Moskva je u rujnu proglasila aneksiju četiriju djelomično okupiranih regija u Ukrajini - Donjecka, Luhanska, Hersona i Zaporižje - nakon što je organizirala ono što je nazvala referendumima. Ukrajina i saveznici osudili su referendume kao nezakonite i prisilne.

Glasanje u Općoj skupštini slijedilo je nakon prošlomjesečnog veta Rusije na sličnu rezoluciju u 15-članom Vijeću sigurnosti. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je na Twitteru da je "zahvalan državama koje su podržale povijesnu rezoluciju #UNGA ... (ruski) pokušaj aneksije je bezvrijedan."

U Bruxellesu se više od 50 zapadnih zemalja sastalo kako bi obećalo dodatnu vojnu pomoć Ukrajini, posebice oružje za protuzračnu obranu, nakon žestokih osvetničkih napada koje je ovaj tjedan zapovijedio ruski predsjednik Vladimir Putin kao odgovor na eksploziju na Krimskome mostu.

Obećanja saveznika uključuju najavu Francuske da će sljedećih tjedana isporučiti radarske i protuzračne obrambene sustave Ukrajini. Britanija je obećala projektile za protuzračnu obranu, a Kanada je rekla da će među ostalim osigurati topničke projektile.

Na sastanku Obrambene kontaktne skupine za Ukrajinu u Bruxellesu, američki ministar obrane Lloyd Austin rekao je da su posljednji napadi Rusije razotkrili njezinu "zloću i okrutnost" od početka invazije na Ukrajinu 24. veljače. Najmanje 26 ljudi ubijeno je od ponedjeljka u ruskim raketnim napadima širom Ukrajine.

Ukrajina je promijenila zamah od rujna s izvanrednim dobicima, ali trebat će joj više pomoći, rekao je. "... Učinit ćemo sve što možemo kako bismo bili sigurni da imaju ono što je potrebno da budu učinkoviti", rekao je Austin novinarima. Od napada u ponedjeljak Njemačka je poslala prvi od četiri sustava protuzračne obrane IRIS-T SLM, dok je Washington rekao da će ubrzati isporuku obećanog sustava protuzračne obrane NASAMS.

Što više pomoći Ukrajina sada dobije, to ćemo prije okončati ruski rat", rekao je u video obraćanju Zelenskij na forumu tijekom godišnjih sastanaka Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke u Washingtonu.

Ruski veleposlanik pri UN-u Vasilij Nebenzia rekao je Općoj skupštini prije glasovanja kako je rezolucija "politizirana i otvoreno provokativna", dodajući da bi "mogla uništiti sve napore u korist diplomatskog rješenja krize".