Unatoč tome što prema Ustavu Sabor ima zajamčenu stanku od 15. srpnja do 15. rujna, ove godine saborski zastupnici mogli bi se i tijekom dvomjesečne pauze vratiti u saborske klupe. Takvu je mogućnost na press konferenciji povodom završetka zasjedanja najavio predsjednik Sabora Josip Leko, osvrnuvši se pritom i na aktivnost Sabora ove godine
'Ustavni rok ljetne stanke više je instruktivan. Ako postoji potreba, predviđena je procedura da Sabor zasjeda i u tom razdoblju. Mi ga zovemo izvanrednim zasjedanjem jer Ustav predviđa stanku od 15. srpanja do 15. rujna. Ja sam uvjeren, odnosno vjerujem da će ovo ljeto biti potrebe za zasjedanjem. Kad bih znao koji su razlozi zasjedanja, onda bih vam rekao koje će biti teme i kada će biti. Ne znam, pretpostavljam da je situacija vezana za rad Europske unije i naših predstavnika u Europskoj uniji. Danas je zasjedanje jednog ministarskog savjeta u Vilniusu, čini mi se da je poljoprivreda na dnevnom redu. Moguće je da se pojavi iz različitih područja potreba da se zbog usklađivanja održi plenarna sjednica Sabora', kazao je Leko komentiravši tako inicijativu nezavisne zastupnice Jadranke Kosor da se saborska ljetna stanka smanji na mjesec dana.
No iako će možda doći do izvanredne sjednice, Leko je uvjeren da je, što se tiče tekućih stvari, Sabor obavio svoj posao i da ni Vlada niti ministarstva nisu 'patila' zato što neki zakon nije izglasan u Saboru. Govoreći o saborskoj aktivnosti, Leko je kazao da je fokus ove godine bio na ulasku Hrvatske u Europsku uniju i na pripremama Sabora za rad nakon ulaska u Uniju.
'Donijeli smo Zakon o suradnji Vlade i Sabora u europskim poslovima, donijeli smo i novi Poslovnik i imenovali novo radno tijelo - Odbor za europske poslove. Na svu sreću, strukturu i članove odbora smo imenovali konsenzusom, što je dobar znak za djelovanje Hrvatske u Europskoj uniji. Osim priprema za Europsku uniju, Sabor je na ove dvije sjednice u 2013. donio nešto više od 200 zakona, od kojih je 134 zakona bilo potrebno za uskladiti hrvatsko zakonodavstvo s zakonodavstvom EU-a', kazao je Leko dodavši i da su zastupnici u 2013. radili 64 dana na plenarnim sjednicama te 50 dana izvan plenarne sjednice u odborima, Klubovima zastupnika i strankama.
Primijetio je Leko da je i dalje većina zakona bila donesena po hitnom postupku, no to je obrazložio potrebom da se zakonodavstvo što prije uskladi zbog ulaska u Europsku uniju. Prokomentirao je i činjenicu da je od prosinca 2011. Sabor donio čak 404 zakona, od čega je 83 posto doneseno po hitnom postupku. Novinari su ga, naime, upitali koliko je ta brzina u donošenju zakona i vrlina.
'Brzina, ali i oprez. Imali smo konsenzus stranaka da je ulazak u Europsku uniju jedan od ciljeva i prioritet Hrvatske. U skladu s tim prioritetom, Sabor je odgovorio i radom. Da brzina može utjecati na neusklađenost pojedinih propisa međusobno, to je skoro pa evidentno. Predstoji nam i dalje ozbiljan rad da sve zakone harmoniziramo u Hrvatskoj, bez obzira jesu li europski ili nisu. Pravni sustav u Hrvatskoj narednih godina će biti pod paskom harmoniziranja', rekao je Leko
Novinari su Leku upitali i što misli o ideji Jadranke Kosor da se zastupnička plaća podijeli na dva dijela, od kojih bi jedan bio fiksni, a drugi varijabilni i ovisio bi o zastupničkoj aktivnosti. 'Sve sam to proučavao i ponavljam, ako imamo konsenzus sve možemo dogovoriti, ali to ne može nametnuti Predsjedništvo sabora ili jedan klub', rekao je Leko
Osvrnuo se i na nedolazak zastupnika na sjednice. Naime, novinari su ga priupitali razmišlja li možda o ideji kažnjavanja zastupnika zbog nedolazaka.
'Ne, ostajem pri tome da je u demokratskim društvima odgovornost prema biračima najvažnija odgovornost zastupnika. Na tome hoćemo li nekom zastupniku odrezati 500 kuna, ne mislim da ćemo promijeniti odnos, ali za kazne je potreban konsenzus i zato ne inzistiram na tome', rekao je Leko dodavši da je obavezna evidencija dolazaka u Sabor ipak pokazala da je na prvoj sjednici u ovoj godine prisutnost zastupnika ipak bila povećana.
Na pitanje što misli o inicijativi nekih zastupnika da se predsjednik države bira u Hrvatskom saboru, Leko je kazao da bi trebao proučiti što se točno nudi.
'Međutim, mislim da je Ustav dobro izbalansirao odnose između grana vlasti', rekao je Leko.
Novinare je zanimala i tematika najavljenih promjena Ustava kojima bi se ukinula zastara za politički motivirana ubojstva. Stoga su Leku pitali misli li on da se to pitanje može riješiti i izvan Ustava.
Za inicijativu za promjenu Ustava, odnosno nezastarijevanje zločina, važno je da se realizira temeljno načelo odnosno princip koji u Hrvatskoj vrijedi više od 20 godina – da zločini, odnosno zločinci moraju biti procesuirani i da odgovor moraju dobiti na sudu. A kako doći do toga, to je stvar dogovora, odnosno odlučivanja u okviru hrvatskih institucija, prvenstveno parlamenta', kazao je Leko
