Riječ je o izmjenama zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, o mirovinskim osiguravajućim društvima te o doplatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.

Izmjenama tih zakona, uz ostalo, mogući iznos jednokratne isplate kapitaliziranih sredstava u drugom stupu povećava na 20 posto, izjednačava dodatak na osnovnu mirovinu od 27 posto, fleksibilizira izbor kategorije obveznog mirovinskog fonda.

Propisuje se i obveza ulaganja pet posto neto imovine obveznih mirovinskih fondova A i B kategorije u alternativni investicijski fond s garancijom povrata, a koji bi primarno ulagao u hrvatsko gospodarstvo.

Sabor je izmijenio i tri zakonska kojima se uređuju otkup i naplata potraživanja i regulira rad agencija za naplatu, to su izmjene zakona o potrošačkom i stambenom potrošačkom kreditiranju te o načinu i uvjetima servisiranja i kupoprodaje potraživanja.

Njima se, uz ostalo, uređuju pravila komuniciranja agencija, u javnosti poznatih kao utjerivači dugova. Agencije dužnike ne smiju zvati kad god im padne na pamet, smiju to činiti isključivo radnim danom od 8 do 20 sati, ne smiju dužnika uznemiravati na radnom mjestu, zvati mu poslodavca, susjede, dolaziti kući bez izričitog pisanog pristanka.

Uvodi se i obveza nuđenja mjera za olakšavanje otplate kredita, prije pokretanja ovršnog postupka ili kupoprodaje potraživanja, koje su kreditna institucija i svi ostali vjerovnici dužni ponuditi potrošaču koji imaju poteškoće u plaćanju.

Uvodi se i obveza obveza dostave obavijesti o namjeri kupoprodaje potraživanja, ako dužnik ne podmiri svoje obveze. Novost je i obveza dostave obavijesti o kupoprodaji ugovora o neprihodonosnom kreditu, odnosno o kupoprodaji drugog potraživanja, s točno propisanim sadržajem s ciljem da dužnik uvijek zna tko je njegov vjerovnik u odnosu na svako pojedino potraživanje, kao i da zna druge bitne detalje vezane za to potraživanje.

Tvrtke koje se bave naplatom potraživanja morat će se licencirati.