Sa 72 glasa za, 15 suzdržanih i 20 protiv zastupnici su izmjenili Zakon o arhivima, a gotovo svi amandmani Most su odbijeni. No zanimljivo je da HDZ prilikom glasanja nije uspio skupiti standardnu većinu od 77 glasova
Većina HDZ-a podržala je izmjene Zakona o arhivima, no bilo je onih koji su se 'oteli kontroli'. Tako je protiv zakona, sudeći prema rasporedu sjednje u sabornici, protiv bio HDZ-ov Domagoj Ivan Milošević, dok su Stevo Culej te nezavisni Ivica Mišić bili suzdržani. Protiv je glasao i HSLS-ov Darinko Kosor, a HDZ-ov Ivan Kirin nije se ni uključio prilikom glasanja.
Suzdržani su bili i SDP-ovci, dok su u Mostu i Živom zidu glasali protiv.
vezane vijesti
Novim zakonom o arhivskom gradivu i arhivima omogućuje se transformacija javnog arhivskog gradiva iz tradicionalnog u digitalni oblik, definira se stvaranje, čuvanje i predaja toga gradiva u elektroničkom obliku, omogućuje preuzimanje toga digitalnog gradiva i digitalizacija usluge arhiva.
Donošenjem novog zakona predviđa se znatno smanjivanje troškova za sve javne ustanove, koje imaju obvezu čuvanja arhivskog gradiva te za gospodarstvo.
Zastupnici su podržali i Zakon o audiovizualnim djelatnostima, iako su uoči izglasavanja te točke Branimir Bunjac iz Živog zida i Zlatko Hasanbegović iz Neovisnih za Hrvatsku zatražili stanke.
'Ovim zakonom omogućava se članovima HAVC-a da se nađu u sukobu interesa i sebi priskrbe imovinsku korist', kazao je Bunjac.
'Želimo dati prigodu kolegama iz HDZ-a da još jednom preispitaju svoju savjest i razmisle žele li nakon što su glasali za protulustracijski arhivski zakon glasovati i za ovaj korupcionaški, klijentelistički zakon', rekao je Hasanbegović.
Zakonsu na kraju podržala 83 zastupnika, dvoje je bilo suzdržano, a sedam protiv.
Sabor je na glasanju sa čak 105 glasova za izmijenio i Zakon o dječjem doplatku i time omogućio da još oko 150 tisuća djece dobije pravo na doplatak, a zakonske izmjene stupaju na snagu 1. srpnja ove godine.
Izmjenama se mijenja se dohodovni cenzus za ostvarivanje prava na dječji doplatak, povisuje se sa sadašnjih 50 na 70 posto proračunske osnovice, čime se očekuje povećanje broja korisnika doplatka približno do 50 posto, odnosno za oko 150 tisuća novih korisnika.
Doplatak će se koristiti od trenutka rođenja, a ne od podnošenja zahtjeva, a pravo na doplatak imat će i srednjoškolci koji se obrazuju pet godina. Širi se i krug potencijalnih korisnika pronatalitetnog dodatka od 500 kuna, koji će se dobivati za treće i četvrto dijete.
