Aktualnim prijepodnevom, u kojemu će 38 zastupnika postaviti pitanja članovima Vlade, Hrvatski sabor u srijedu počinje novu sjednicu koja će potrajati do sredine srpnja, ustavnog roka za redovno zasjedanje. Ždrijeb je odlučio da će prva pitanje postaviti nezavisna zastupnica Ermina Lekaj Prljaskaj, a posljednja Sanja Udović (SDP)
Predsjednik SDP-a i saborski zastupnik Peđa Grbin je uoči početka postavljanja zastupničkih pitanja od predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića dobio čak tri opomene nakon što je ustao i došao do predsjedavajućeg kako bi mu crno na bijelo pokazao odredbe Poslovnika prema kojima bi Sabor trebao raspraviti o prigovoru zastupnika stranke Možemo!, bez obzira smatra li Jandroković da je prigovor osnovan ili neosnovan, jer se u protivnom radi o povredi Poslovnika.
Možemo! je uložio prigovor jer je dostavljen samo sažetak Nacionalnog plana oporavka, a ne i cjeloviti dokument.
Jandroković se nije složio s Grbinom, te mu je zbog prilaska izrekao tri opomene, a Grbin je nakon toga otišao do svoga mjesta i rekao: 'Ovo što vi radite, ovo je sramota.' Nakon toga počelo je aktualno prijepodne.
Emina Lekaj Prljaskaj postavila je pitanje ministru Davoru Božinoviću oko administrativnih barijera za rad državljana trećih zemalja u Hrvatskoj po Zakonu o strancima, a on je odgovorio da je taj zakon na snazi od 1. siječnja i njime se nastoji zaštiti tržište domaće radne snage, ali i otvoriti se strancima osobito u deficitarnim zanimanjima.
'Poslodavci mogu tražiti od Zavoda za zapošljavanje test tržišta radne snage i mora im se odgovoriti u roku od 15 dana. Ukoliko odgovor bude pozitivan, MUP treba riješiti drugi zahtjev u roku od 15 dana. Dakle, u 30 dana cijeli proces mora biti završen', kazao je ministar, dodajući da je zakon u tom dijelu pokazao opravdanost jer je riješeno oko 15.000 takvih zahtjeva, a svi problemi riješit će se u hodu.
Zastupnik Josip Šarić (HDZ) pitao je Božinovića za digitalne nomade u Hrvatskoj, a ministar je odgovorio da je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja koje su prepoznale mogućnost pozicioniranja na tom tržištu i činjenicu da postoji skupina ljudi, njih oko pet miljuna u svijetu, koji žele raditi iz ugodnih područja s dobrom gastronomijom i kulturnim bogatstvima.
'Hrvatska je iskoristila svoje prednosti i vrlo brzo provela zakonske izmjene koje omogućavaju njihov boravak do godinu dana, naravno s članovima obitelji', kazao je Božinović, rekavši da se o Hrvatskoj govori kao primjeru zemlje koja je itekako poželjna za digitalne nomade. 'Ta priča o Hrvatskoj se širi. Točno je da je korona ubrzala donošenje propisa, ali je i povećala broj ljudi koji rade online. To su influenceri, novinari, blogeri, IT eksperti - zanimanja koja su danas među najbolje plaćenima i naš je interes da imamo tu grupaciju ljudi i da se taj posao širi', rekao je Božinović.
Ante Prkačin (Domovinski pokret) pitao je premijera Andreja Plenkovića za Srpsku pravoslavnu crkvu, koja svojim, kako je rekao, 'terorističkim djelovanjem pljačka jednako Crnu Goru i Hrvatsku'. Kazao je da je Ivica Račan potpisao ugovor sa SPC-om, te ga zanima hoće li ga Plenković poništiti.
'Vi ste prvi koji podiže ovo pitanje. Još nisam čuo da se taj sporazum dovodi u pitanje. Pogledat ću ga iz radoznalosti da vidim što bi eventualno bilo u suprotnosti s hrvatskim pravnim poretkom, odgovorit ću vam kad ga proučim', odgovorio je Plenković. Prkačin je rekao da SPC uopće nije u registru vjerskih zajednica u Hrvatskoj.
Martina Vlašić Iljkić (SDP) iskritizirala je ministra Josipa Aladrovića i pitala ga je li ga sram njegovog nerada i osjeća li se odgovornim za slom sustava socijalne skrbi. Aladrović je odgovorio da postoje izvjesne poteškoće i izazovi, ali postoji i odlučnost da se oni riješe. Na Zakonu o socijalnoj skrbi rade stručnjaci i ministar je siguran da će tu biti pozitivni pomaci.
Željko Reiner (HDZ) pitao je ministra Vilija Beroša jesu li hrvatske bolnice spremne za prihvat većeg broja oboljelih od Covida-19. Beroš je rekao da se sustav prilagođava na dnevnoj razini, u bolnicama se uvode instalacije za kisik i videonadzor koji olakšava nadzor bolesnika. Proširuju se kapaciteti i osnivaju sekundarni centri. Educiraju se kadrovi za rad u jedinicama intenzivnog liječenja, nabavljaju novi respiratori i high flow ventilatori. Radi se sve što je moguće, potrebno je da građani budu odgovorni u poštivanju epidemioloških mjera.
Peđa Grbin (SDP) rekao je Plenkoviću da ne može biti odgovoran za manjak cjepiva, ali može indirektno jer se hvalio da je imao ključnu ulogu u formiranju ove EK. Međutim, odgovoran je za distribuciju cjepiva unutar RH, a to funkcionira katastrofalno - od toga da se cijepe ljudi od 30 godina do toga da stari ljudi ne mogu doći do cjepiva. No tu je i problem s lijekovima koji se zbog dugova ne isporučuju bolnicama. Plenković je odgovorio da je Hrvatska naručila 8,85 milijuna, a isporučeno je 664.500 doza cjepiva. 'Cilj je da do 1. srpnja imamo otprilike 55 posto odrasle populacije procijepljeno', rekao je Plenković. Tvrdi da je nema bolnica kojima nedostaje lijekova. 'Naši građani mogu dobiti lijekove u hrvatskim bolnicama', kazao je Plenković, dodajući da će se vidjeti odgovornost za taj dug. Grbin je rekao da se pet godina ne čini ništa kako bi se sustav reformirao. Pacijenti govore da nema lijekova, podsjetio je.
Sabor će neprekidno zasjedati do sredine ljeta, a izuzetak će biti samo tjedan prije lokalnih izbora koji se održavaju 16. svibnja. Razloge vrlo intenzivnog rada u ovoj godini s rijetkim stankama predsjednik Sabora Gordan Jandroković objašnjava brojnošću točaka koje čekaju na raspravu, ali i promijenjenim načinom rada.
"Imamo dosta važnih tema, rasprave dugo traju, dvije-tri točke dnevno je maksimum. Kad su tri točke rasprave vrlo često završe u kasnim noćnim satima, pa da bi raspravili sve što imamo moramo intenzivnije raditi“, rekao je Jandroković. Na saborskom dnevnom redu za sada je 70-ak točaka, više od polovice predložila je oporba, a brojna su i izvješća raznih tijela.
S obzirom da Vladini prijedlozi imaju prednost, Sabor će u srijedu, nakon 'aktualnog prijepodneva' raspraviti zakon po kojemu se već na svibanjskim lokalnim izborima ne bi mogli kandidirati pravomoćno osuđeni na zatvor od najmanje šest mjeseci ili im je ta kazna zamijenjena radom za opće dobro ili uvjetnom osudom. Prema istim uvjetima, bez obzira na trajanje kazne zatvora, pravomoćnom presudom za svako kazneno djelo automatski bi prestajao mandat lokalnim dužnosnicima.
Naime, po važećem zakonu mandat lokalnog dužnosnika prestaje automatski ako je pravomoćno osuđen na kaznu zatvora dulju od šest mjeseci bezuvjetno. Sada bi mu mandat prestao bez obzira na trajanje kazne zatvora i bez obzira na to je li uvjetna ili bezuvjetna ili je zamijenjena radom za opće dobro. Općinskom načelniku, gradonačelniku, županu i njihovu zamjeniku mandat će automatski prestati danom odjave prebivališta, a ne danom prestanka prebivališta.