rokovi i drugi detalji

Sabor se raspušta, raspisuju se izbori. Donosimo što sve moraju napraviti kandidati do izlaska na birališta

15.05.2020 u 12:00

Bionic
Reading

Sada je posve jasno - deveti saziv Hrvatskog sabora bit će raspušten u ponedjeljak 18. svibnja, nekoliko mjeseci prije nego što se očekivalo da se to dogodi. Već sljedeći tjedan bit će poznato kada će biti sazvani izbori, a nakon toga počinju teći i rokovi

Iako su se konstituirali 14. listopada 2016. godine, zastupnici devetog mandata Hrvatskog sabora neće odraditi pune četiri godine na sjednicama. Već u ponedjeljak očekuje se da se Sabor raspusti. Takav prijedlog u saborsku proceduru uputili su klubovi zastupnika stranaka vladajuće koalicije - HDZ-a, HNS-a, HDS-a, HSLS-a, HDSSB-a, SDSS-a, Stranke rada i solidarnosti te Klub zastupnika nacionalnih manjina. Prema poslovniku Sabora, za izglasavanje odluke o raspuštanju potrebno je osigurati 76 glasova, a vladajuća koalicija ih ima, pa pri raspuštanju Sabora ne bi trebalo biti problema. Većina oporbe, kako su najavili, bit će suzdržana.

Nakon raspuštanja Sabora na predsjedniku je države da odredi datum izbora. Oni se, prema Ustavu, moraju održati najkasnije 60 dana nakon isteka mandata ili raspuštanja Sabora. Međutim, prema Zakonu o izboru zastupnika u Hrvatski sabor, od dana raspisivanja pa do dana izbora za zastupnike mora proteći najmanje 30 dana.

Sukladno tim rokovima, predsjedniku Zoranu Milanoviću na raspolaganju je svega nekoliko datuma. Prvi najraniji, pod uvjetom da raspiše izbore već u utorak ili srijedu, je 21. lipnja. Sljedeći mu je na izboru 28. lipnja, pa 5. srpnja te, kao posljednji, 12. srpnja. Koji će datum Milanović izabrati, još nije jasno, no on se uvijek odabire u nekom prešutnom dogovoru s parlamentarnim strankama.

Od dana stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora kreću teći i rokovi. Tako u roku od 14 dana stranke i neovisne liste moraju predati liste Državnom izbornom povjerenstvu. Svaka neovisna lista mora prikupiti prikupiti i podršku, odnosno potpise 500 birača.

>>>Pao dogovor: Sabor se raspušta u ponedjeljak; ovo su datumi kada bi mogli na birališta<<<

Na parlamentarnim izborima izlazi se na birališta u 10 izbornih jedinica u Hrvatskoj te u inozemstvu (11. izborna jedinica), dok nacionalne manjine biraju u 12. izbornoj jedinici koja obuhvaća cijelu Hrvatsku.

U 10 izbornih jedinica u Hrvatskoj na listama mora biti 14. kandidata, koliko ih na kraju bude izabrano iz svake jedinice. Zakonom je također propisano da je na listi najmanje 40 posto pripadnika svakog spola. Ne ispune li se ova dva uvjeta, liste neće biti pravovaljane.

  • +19
Sjednica Sabora Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

Što se tiče izbora za nacionalne manjine, one u 12. izbornoj jedinici biraju osam zastupnika. Troje ih dolazi iz redova srpske nacionalne manjine, jedan iz redova mađarske nacionalne manjine, jedan iz redova talijanske nacionalne manjine, jedan koji će predstavljati češku i slovačku manjinu, jedan koji će predstavljati albansku, crnogorsku, makedonsku i slovensku manjinu te jedan koji će skupno predstavljati austrijsku, bugarsku, njemačku, poljsku, romsku, rumunjsku, rusinsku, rusku, tursku, ukrajinsku, vlašku i židovsku manjinu.

Kandidate za izbore nacionalnih manjina mogu predlagati stranke, birači ili udruge nacionalnih manjina, a na listama ne predlažu 14, već jednog kandidata i njegovog zamjenika. Manjine za svoje liste moraju prikupiti potpise 100 birača.

>>>Čelnici pet stranaka na čelu sa SDP-om predstavili Restart koaliciju<<<

Što se pak tiče izbora u 11. izbornoj jedinici, iz nje se biraju tri zastupnika. Na listi u toj izbornoj jedinici može biti predloženo najmanje šest, a najviše 14 kandidata.

Nakon što se predaju liste u svim izbornim jedinicama Državno izborno povjerenstvo imat će rok od 48 sati kako bi provjerilo pravovaljanost svih listi te ih objaviti u svim dnevnim novinama i na HRT-u.

Objavom lista započinje i izborna kampanja te završava 24 sata prije dana izbora.

  • +4
Parlamentarni izbori 2016. Izvor: Pixsell / Autor: Robert Anic/PIXSELL

Što se pak tiče financiranja kampanje, političke stranke, kandidati i neovisne liste koje se natječu na izborima moraju imati otvoren poseban račun na koji će uplaćivati vlastita sredstva te donacije. Taj račun moraju imati otvoren najkasnije s danom podnošenja kandidature.

Donacije se mogu prikupljati do kraja kampanje, a svaka fizička osoba može donirati maksimalno 30 tisuća kuna, dok pravne osobe mogu donirati najviše 200 tisuća kuna. Što se pak tiče troškova kampanje, stranke i neovisne liste ne smiju potrošiti više od 1,5 milijuna kuna po izbornoj jedinici u kojoj se natječu.

>>>Butković o koaliciji HDZ-a s Domovinskim pokretom: 'Pričekajmo da prođu izbori'<<<

Do sedam dana prije samih izbora kandidati i stranke dužni su Državnom izbornom povjerenstvu predati i prvo izvješće o primljenim donacijama, troškovima kampanje te medijskim popustima. Konačan izvještaj o financiranju kampanje stranke i kandidati dužni su predati 30 dana od održanih izbora.