Svečanim primanjem, Hrvatski sabor u četvrtak će obilježiti svoj Dan, prisjećajući se 30. svibnja 1990. godine kada je konstituiran prvi, demokratski izabrani višestranački Sabor i okončana gotovo polustoljetna komunistička vlast u Hrvatskoj.
Na taj Dan, ugledne uzvanike iz političkog, društvenog, kulturnog, vjerskog života na prijemu će podsjetiti predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković.
Sabor je kroz stoljeća imao važnu povijesnu ulogu, a nakon konstituiranja višestranačkog Sabora, kao najvišeg zakonodavnog i predstavničkog tijela, u njemu su donesene ključne odluke kojima je određena budućnost Hrvatske: Božićni Ustav, Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti i Odluka o raskidu državnopravne sveze s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ.
vezane vijesti
Konstituiranje novoga Sabora, 30. svibnja 1990., hrvatski su građani dočekali s oduševljenjem, a njegovo su zasjedanje pratili s posebnom pozornošću. Za svog prvog predsjednika Sabor je izabrao Žarka Domljana, za potpredsjednike Ivicu Percana, Stjepana Sulimanca i Vladimira Šeksa.
Do 2001. godine, taj se povijesni dan obilježavao kao Dan državnosti i bio je državni blagdan, no odlukom tadašnje koalicijske vlasti, na čelu s SDP-om, 30. svibnja proglašen je spomendanom - Danom Hrvatskoga sabora.
Podsjetimo, HDZ-ovi dužnosnici nedavno su ponovno inicirali da se proslava Dana državnosti vrati na 30. svibanj. Osvrnuo se na to i premijer Andrej Plenković, kazavši da će po tom pitanju razgovarati sa svim koalicijskim partnerima "Mislim da bi to bilo jako dobro prihvaćeno od hrvatskog naroda i u hrvatskoj javnosti", ocijenio je.
O pridruženom članstvu u CERN-u
U svom radnom dijelu, Sabor će u četvrtak raspraviti četiri točke među kojima je i prijedlog da se potvrdi Sporazum između Hrvatske i Europske organizacije za nuklearna istraživanja (CERN) o dodjeli statusa pridruženog člana u CERN-u.
Sporazumom se ustanovama iz Hrvatske omogućuje ravnopravno sudjelovanje na projektima koje financira CERN, što će povećati kapacitete za razvoj temeljnih znanosti, veću kvalitetu edukacije za diplomske i doktorske studente u prirodnim i tehničkim znanostima te povećanu mobilnost znanstvenika i stručnjaka.
Za milijun švicarskih franaka, koje će Hrvatska uplaćivati CERN-u, premijer Andrej Plenković kaže da su skroman doprinos toj organizaciji. "To je ulog u idući korak koji će doći kroz nekoliko godina kada se naša suradnja intenzivira i kada ćemo biti i punopravna članica CERN-a jer to mora biti jasan cilj Hrvatske", kazao je, ističući kako će se vrlo brzo vidjeti koristi pridruženog članstva CERN-u na hrvatsko gospodarstvo.
"CERN je i razvojna prilika da hrvatske high-tech tvrtke sudjeluju u natječajima vrijednim više od dvije milijarde kuna godišnje - od izrade dijelova za izgradnju akceleratora i slične opreme u laboratorijima do razvoja robotike i rješenja za analize ogromnih količina podataka i umjetne inteligencije", dodala je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.
Zastupnici će raspraviti i Vladin Prijedlog zakona o mehanizmima rješavanja poreznih sporova u Europskoj uniji, čiji je cilj poboljšati mehanizme rješavanja sporova povezanih s dvostrukim oporezivanjem u Uniji.
Ministar financija Zdravko Marić naglasio je da se postupak rješavanja sporova temeljem ovog zakona odvija u dvije faze. "U prvoj, nadležna tijela država pokušavaju riješiti spor zajedničkim dogovaranjem. Ako to ne uspiju u zakonom propisanom vremenu, u drugoj fazi porezni obveznik može zahtijevati osnivanje arbitražnog tijela koje će riješiti spor", kazao je, dodavši da su vrlo jasno i detaljno propisane procedure i rokovi.
