Saborska oporba podržala je u četvrtak prijedlog izmjena zakona o mirovinskom osiguranju Miranda Mrsića (Demokrati) kojima se, tvrdi, ispravljaju nepravde sustava, svjesna da neće biti prihvaćene s obzirom na učestalu praksu da vladajući odbijaju oporbene prijedloge
Mrsić je istaknuo kako je potrebno smanjiti jaz između doprinosa i visine mirovine te se založio za razdvajanje mirovina koje se isplaćuju iz mirovinskog doprinosa i mirovina po posebnim propisima.
Upozorio je kako je problem što premali broj ljudi odradi puni radni staž kao posljedica privatizacije u kojoj su izgubljena mnoga radna mjesta pa su radnici prijevremeno umirovljeni. Prosječni radni staž u Hrvatskoj je 32 godine i 8 mjeseci, dodao je.
Podsjetio je kako se tzv, partizanske mirovine, a trenutno ih ima nešto manje od 12,5 tisuća nasljeđuju kao i braniteljske, napomenuvši da se za mirovine po posebnim propisima godišnje izdvaja 6 milijardi kuna.
Napomenuo je da se za braniteljske mirovine nakon usvajanja prijedloga zakona ministra branitelja Tome Medveda od 1. siječnja 2019. izdvaja 350 milijuna kuna, a da 25 godina nakon završetka Domovinskog rata postoji još 10.000 zahtjeva za priznavanje prava na braniteljsku mirovinu. Također je upozorio kako u mirovinskom sustavu godišnje nedostaje 12 milijardi kuna.
vezane vijesti
Saša Đujić (SDP) najavio je potporu tom prijedlogu poručivši kako mirovinski sustav treba biti uređen kao pravedan i održiv. Ustvrdio je kako je 2. mirovinski stup prijevara građana osobito onih između 60 i 65 godina života koji bez obzira koji god model izaberu za isplatu mirovine gube između 40 i 60 posto novca. To nije pošteno ni fer, upozorio je Đujić.
Naglasio je kako isplate radničkih i povlaštenih mirovina koje je dodijelila država "ne mogu ići iz iste kese", odnosno iz fonda koji se puni mirovinskim doprinosima. Umirovljenici ne smiju biti zadnja rupa na svirali i to treba mijenjati, poručio je Đujić.
Potporu tom zakonskom prijedlogu, jer ga smatra dobrim, je najavila i Anka Mrak Taritaš (Glas) također se založivši za razdvajanje mirovina temeljem radnog staža i onih po posebnim propisima kako bi se točno znalo koliko se izdvaja za obje kategorije mirovina.
Branko Bačić (HDZ) podsjetio je kako za isplatu mirovina godišnje ukupno treba osigurati 43 milijarde kuna za 1,2 milijuna umirovljenika, napomenuvši kako je Hrvatska na razini prosjeka EU po izdvajanju u mirovinski sustav u odnosu na BDP.
Naveo je kako je Vlada u svom mandatu povećala mirovine za 12 posto, značajno više nego prijašnjih godina. Dodao je kako bi za Mrsićev zakonski prijedlog bilo potrebno osigurati više od milijardu kuna što nije mali novac i traži značajno povećanje izdvajanja.
Prema Mrsićevom prijedlogu predlaže se razdvajanje mirovine koja se ostvaruje prema posebnom propisu pod povoljnijim uvjetima ili se određuje na povoljniji način od načina određivanja mirovine prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, na dio mirovine ostvaren prema posebnom propisu i dio mirovine ostvaren na temelju staža osiguranja pokrivenog doprinosima.
Osnovni kriterij za razdvajanje je navršen staž osiguranja (radni staž) i faktor preračuna.
Također, predlaže se snižavanje dobne granice za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu, i to osiguraniku koji je obavljao roditeljske dužnosti u prvoj godini života djeteta koje je hrvatski državljanin, snižava se dobna granica za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu iza jedno dijete za 6 mjeseci, za dvoje djece za 18 mjeseci i za troje i više djece za 36 mjeseci.
Propisuje se drugačiji način određivanja prosječnog vrijednosnog boda za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust, roditeljski dopust, prava na rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta, dopusta radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, prava na rad s polovicom punoga radnog vremena radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju.
