Saborski zastupnici suglasili su se u srijedu kako plastika i proizvodi od nje postaju jedan od najozbiljnijih problema u okolišu, dio oporbenih propituje zašto se taj problem ne rješava na svom izvoru, u proizvodnji
Zašto EU jednostavno ne riješi problem određenim zabranama proizvodnje plastike koja je najštetnija za ljudsko zdravlje, pitala je Ružica Vukovac (PH) u saborskoj raspravi o izmjenama Zakona o materijalima i predmetima koji dolaze u neposredan dodir sa hranom.
Dok državni tajnik Ministarstva zdravstva Tomislav Dulibić ističe kako se „radi na zabrani najštetnije plastike“, Vesna Vučemilović (HS) tumači kako do smanjenja proizvodnje ne dolazi zbog „ogromnih“ profita koje ostvaruju proizvođači plastike i velike multinacionalne korporacije koje u tu plastiku pakiraju svoje proizvode.
vezane vijesti
Nekih 20-ak korporacija je odgovorno za najveću količinu plastike, navela je i istaknula kako se tim korporacijama nitko ne usudi reći da nađu neki drugi način pakiranja.
„To nikad nismo čuli ni od ove naše tzv. zelene ljevice, nikada nismo čuli ni Tomaševića, ni Benčić da su rekli pa Coca Cola ne bi trebala više koristiti pvc, nego povratnu staklenu ambalažu“, kazala je zastupnica.
Pozvala ih je da budu „frajeri“ i da tvrtkama koje posluju u Zagrebu kažu da će plaćati veći poreze ako i dalje budu inzistirale na jednokratnoj plastičnoj ambalaži.
Vučemilović: Lažna, fake zelena ljevica
„Eto, to vam je ta lažna, fake zelena ljevica koja nije ništa drugo nego radi za velike korporacije“, ustvrdila je Vučemilović.
Zakonske izmjene kojima se, uz ostalo, detaljnije uređuju obveze subjekata koje recikliraju plastiku koja dolazi u dodir s hranom i podiže razina sigurnosti potrošača, dobile su potporu i vladajućih i oporbe.
Što češći inspekcijski nadzori, dovoljno inspektora, recikliranje da, ali bez da utječe na zdravlje, poručila je Andreja Marić (SDP).
Na tom je tragu i razmišljanje Renate Sabljar Dračevac (SD) koju zanima koliko subjekata reciklira plastiku.
Dva su takva subjekta, odgovara Dulibić i naglašava da imamo dovoljno i laboratorija za analizu plastike i inspektora te da će ih se, po potrebi, zaposliti još.
Posebno je važno kontrolirati plastiku koja dolazi iz dijelova svijeta gdje kontrole nisu tako stroge kao u EU, ističe Tomislav Mažar (HDZ). Postoji li obveza dodatne provjere kod robe, primjerice plastičnih žlica, vilica i sl., koja dolazi iz trećih zemalja, pita Vladimir Bilek (NZ).
Državni tajnik uvjerava da nadležne institucije, i u HZJZ i u Državnom inspektoratu, redovito sve kontroliraju. Kod uvoza iz trećih zemalja imamo inspektore granične sanitarne inspekcije, sve se dodatno kontrolira, tako da naši građani mogu biti sigurni, kaže Dulibić.
Objašnjava da se provjerava kvaliteta ne samo hrane, nego i igračaka i predmeta opće uporabe. Sve provjeravamo prije puštanja na tržište, a i nakon toga se rade redovne kontrole, rekao je državni tajnik.
