Golemi fijasko i blamaža DORH-a naslućivali su se godinama, otkako se problematizira dokument koji su naručili - preciznije, dogovorili - s revizorima poljskog KPMG-a. Njima je povjerena izrada najskupljeg vještačenja u povijesti hrvatskog pravosuđa kojim je trebalo potvrditi sumnje da je od 2006. do 2017. godine Todorić oštetio Agrokor za najmanje 1,2 milijarde kuna - no problem je nastao kada se ispostavilo da je ta tvrtka u sukobu interesa.

Stvarni posao revizije, naime, obavili su zaposlenici KPMG-a iz Hrvatske, a koje je u tom trenutku već angažirala izvanredna uprava Agrokora, nakon što ju je postavila Vlada, dok su njihovi kolege iz Poljske na osnovi dokumenata koje su tako dobili izradili tek zaključak. Odnosno, oko 10 posto posla.

'Trgovačko društvo KPMG Poljska, kojemu je u ovom predmetu bilo povjereno vještačenje, nije postupilo po nalogu državnog odvjetnika jer nije u cijelosti izradilo nalaz i mišljenje, nego samo dio koji se odnosi na zaključak. No taj zaključak se temelji na podacima koje su izabrali, pregledali, analizirali, sortirali i potom preveli djelatnici 'hrvatskog tima', tj. KPMG Croatia', objavljeno je u ponedjeljak u presudi Visokog kaznenog suda, odnosno njegovog suca Ivana Turudića.

Skupo vještačenje tako je nakon pune četiri godine propalo, pa u procesu protiv Todorića nije ni započela rasprava o optužnici na oko pet stotina stranica i spisu s 80 tisuća stranica dokaza u kojima se tvrdi da je vlasnik Agrokora namještao bilancu i lažno prikazivao dobit umjesto gubitka od 3,4 milijarde kuna, ali i da je sa svojom obitelji iz tvrtke isisavao novac na najprimitivnije načine - za vlastite privatne troškove, uređenje Kulmerovih dvora, skupa putovanja, dizajnersku odjeću i angažman pjevačkih zvijezda, pa sve do kupovine brašna i banana.

Tvrdi se i da je sam Todorić na račun u Švicarsku prebacio 55 milijuna kuna Agrokorovog novca, a onda ga podigao u gotovini i trošio s obitelji. Nitko od njih navodno nije potrošio ni kunu od svojih izdašnih mjesečnih plaća, nego su tijekom godina oštetili tvrtku za spomenutih 1,2 milijarde kuna.

No sve je to trebalo dokazati vještačenjem, a Državno odvjetništvo u tome je u najmanju ruku zakazalo: za enormnih 10 milijuna kuna, bez natječaja ili barem javnog poziva, dogovorilo je posao s poljskim KPMG-om, navodno jer je u Hrvatskoj bilo teško pronaći vještaka koji nikada nije surađivao s Agrokorom. Isti taj KPMG je angažmanom s privremenom upravom Agrokora u isto vrijeme zaradio 116 milijuna kuna.

Ugovor je potpisala Sani Ljubičić iz Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu, a koja danas radi u Uredu europskog tužitelja, dok je na čelu DORH-a tada bio Dinko Cvitan - danas zamjenik glavne državne odvjetnice. U travnju ove godine tjednik Nacional objavio je da je dva mjeseca prije toga kćerka partnera Sani Ljubičić zaposlena upravo u KPMG-u Hrvatska.

DORH je u međuvremenu vodio Dražen Jelenić, a nakon što je on pao zbog otkrića da je član masonske lože, preuzela ga je Zlata Hrvoj Šipek. Ni oni nisu propitkivali dvojbeni angažman vještaka, a Hrvoj Šipek tek se treba oglasiti nakon jučerašnje Turudićeve presude kojom su deset milijuna kuna i četiri godine postupka pali u vodu.

Treba kazati da Državnom odvjetništvu ovo nije jedina blamaža oko Agrokora: prije dvije godine povukli su optužnicu protiv Todorića 'na doradu' jer su otkrili da je državna odvjetnica Mirela Alerić Puklin - angažirana upravo na tom slučaju - navodno dojavljivala informacije iz istrage bivšoj članici uprave ove kompanije Piruški Canjugi.

Todorić je u međuvremenu pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu tužio Republiku Hrvatsku da mu je otela Agrokor. Taj spor formalno nije povezan s kaznenim postupkom - Agrokor mu je posebnim zakonom oduzet jer je bankrotirao, a Državno odvjetništvo goni ga kod kuće jer ga je kao gazda navodno opljačkao. Državi u prilog ide podatak da je on sam kao vlasnik kompanije dao pristanak za 'lex Agrokor' i objavio da je 'ponosan čovjek jer je sve što je izgradio svojim potpisom predao hrvatskoj državi'.

No svakako joj neće koristiti pravomoćna presuda da su dokaze protiv samog Todorića izrađivale osobe u sukobu interesa, dakle one koje je istovremeno angažiralo vodstvo 'otete' kompanije.

Dva su ključna pitanja u novonastaloj situaciji: ima li smisla daljnji kazneni progon Todorića, hoće li se on dogoditi i kako će utjecati na njegovu arbitražu protiv Hrvatske u Washingtonu?

I drugo, može li se utvrditi odgovornost ključnih osoba DORH-a za decenijsku blamažu?

'Državno odvjetništvo objektivno je u golemim problemima jer je bačeno 10 milijuna kuna, a ovaj postupak sada je iznimno kompromitiran. Naprosto se mora utvrditi odgovornost za angažman vještaka koji je bio u sukobu interesa i ne dolazi u obzir da sve prođe ispod radara, nije ovo predmet vrijedan 50 tisuća kuna. Generalno, mora doći do ozbiljnih promjena - dapače, s njima se već kasni - i ukoliko želimo imati ozbiljne organe kaznenog progona, država će ovdje morati snažno intervenirati', kaže za tportal cijenjeni odvjetnik specijaliziran za kazneno pravo Ljubo Pavasović Visković.

'U samom kaznenom predmetu protiv Todorića nastao je objektivan problem. Sigurno će se morati raditi novo vještačenje, a teško je prognozirati tko bi se u ovakvoj situaciji uopće mogao prihvatiti tog posla', dodaje ovaj odvjetnik koji je branio Gorana Puklina, supruga bivše tužiteljice Mirele Alerić Puklin, koji su s Piruškom Canjugom bili optuženi za odavanje podataka iz istrage.

Pavasović Visković smatra da je bivša tužiteljica Mirela Alerić Puklin 'iskorištena od strane DORH-a' jer je uhapšena upravo u trenucima u kojima je ondje došlo do spoznaje da imaju problem oko vještačenja. 'Preko nje se pokušalo oprati od ove neugodne situacije, a ona sada postaje neugodan faktor za Državno odvjetništvo jer je cijelo vrijeme bila u središtu događanja', smatra on.

U arbitraži u Washingtonu, barem kako drži Pavasović Visković, po svemu sudeći Todorić trenutno dobro stoji: osim što će dokazivati da je država mogla koristiti postojeće institute poput predstečajne nagodbe, umjesto da samo zbog njegove kompanije izrađuje posebne zakone, sada će iskoristiti gaf Državnog odvjetništva oko izbora vještaka kao jedan od argumenata u svoju korist.

'On će time pokušati dokazati loše namjere države prema njemu. Jer bi se doista rijetko gdje u civiliziranom svijetu takvo što moglo dogoditi', zaključuje Pavasović Visković.