Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa u utorak je službeno obavijestila UN-ovo vijeće za ljudska prava da bi se Sjedinjene Države mogle povući iz tog tijela ako ono ne promijeni svoje protuizraelsko stajalište
'Sjedinjene Države pomno razmatraju Vijeće i naše sudjelovanje u njemu', rekla je Nikki Haley, američka veleposlanica pri UN-u na forumu u Ženevi gdje je počelo trotjedno zasjedanje Vijeća.
SAD odavna zamjera Vijeću kritično stajalište prema Izraelu koji je glavni američki saveznik.
Vijeće je zauzelo čvrsto stajalište prema izraelskoj okupaciji palestinske zemlje iz 1967., prema izraelskom postupanju prema Palestincima i gradnji židovskih naselja na okupiranoj zemlji. Većina država i međunarodnih tijela smatra takva naselja ilegalnima jer se podižu na zemlji koja bi trebala biti dio buduće palestinske neovisne države.
vezane vijesti
U mandatu predsjednika Georgea W. Busha Washington je tri godine bojkotirao Vijeće, a vratio se 2009. kada je u Bijelu kuću ušao Barack Obama.
Haley je istaknula da je SAD posvećen zaštiti ljudskih prava no da su ona tijesno povezana s mirom i sigurnošću.
Vijeće je donijelo pet 'pristranih' rezolucija o Izraelu i palestinskim područjima u ožujku, ali nije nikada razmatralo rezoluciju o Venezueli gdje se ozbiljno krše ljudska prava, upozorila je Haley te poručila: 'Biti član ovog tijela je povlastica, a nijedna zemlja koja krši ljuska prava ne bi smjela sjediti za ovim stolom'.
Najmanje je 65 oosba poginulo u nemirima i prosvjedima protiv venezuelskog predsjednika od travnja, a stotine su ozlijeđene.
Haley je pozvala Vijeće da donese odlučne rezolucije zbog kršenja ljudskih prava u Siriji, Eritreji, Bjelorusiji, Ukrajini i Demokratskoj Republici Kongo.
Neki su aktivisti, međutim, pozvali Washington da se zabavi kršenjima u vlastitom domu.
'Teško je ozbiljno shvatiti veleposlanicu Haley o američkoj podršci ljudskim pravima s obzirom na odluke Trumpove vlade o zabrani ulaska muslimanima i represiji prema useljenicima', rekao je Jamil Dakwar, ravnatelj programa za ljudska prava u Savezu američkih građanskih sloboda.
'SAD mora dovesti svoju vlastitu kuću u red i ljudska prava učiniti prioritetom, tada možemo vjerodostojno zahtijevati poštivanje od drugih država', rekao je.
Vijeće za ljudska prava je međuvladino tijelo koje promiče zaštitu ljudskih prava diljem svijeta, rješava situacije nastale kršenjem i daje preporuke. To tijelo od 47 država, članica bira Opća skupština UN-a na razdoblje od tri godine. Hrvatska je u to Vijeće izabrana u listopadu 2016., i bit će članica do 2019. Tih 47 mjesta u Vijeću raspodjeljuju se po regionalnoj osnovi, a Hrvatska se za dva mjesta s područja istočne Europe natjecala s Rusijom i Mađarskom.
