Podsjetimo, od početka sljedeće godine svakom zaposleniku u državnim i javnim službama, dakle od administracije, preko liječnika i znanstvenika, do učitelja, ocjenjivat će se učinkovitost na poslu i odnos prema radu sukladno kriterijima iz dviju uredbi koje su u javnu raspravu uputili Ministarstvo uprave i Ministarstvo rada.

Zaposlenici će na kraju dobivati ocjene od 'ne zadovoljava' do 'izvrstan', što će izravno utjecati na njihove plaće: ocjena 'ne zadovoljava' značit će otkaz, a ocjena 'izvrstan' povišicu.

Temeljem čega se imenuju ljudi u povjerenstvo za ocjenjivanje?

S obzirom na to da čelnik javne službe imenuje povjerenstvo koje donosi konačan sud, mnogima je sporno to da šef bira njegove članove jer je poznato da je jedan član predstavnik radnika.

'Smatram da čelnik javne službe, konkretno ravnatelj u OŠ/SŠ, ne bi sam trebao formirati povjerenstvo za ocjenjivanje (…) Ravnatelj može u povjerenstvo odrediti sebi podložne i podobne ljude, koji će isključivo potvrđivati ono što ravnatelj predlaže, što će, naravno, dovesti do nezadovoljstva u kolektivima i međusobnog nepovjerenja. Predlažem da se ovaj članak prepravi na način da zaposlenici sami predlažu i biraju članove povjerenstava', piše Danijela Ciglar.

Ivana Ostrički navodi da se opravdano može sumnjati da se članovi povjerenstva neće međusobno objektivno ocjenjivati, što može dovesti do nepravedne prednosti pri bodovanju članova povjerenstva u odnosu na bodovanje ostalih djelatnika kolektiva.

Zdravstvo se teško može ocijeniti

Tanja Leontić u ime sindikata KBC-a Zagreb navela je da se oni protive uvođenju ocjenjivanja službenika i namještenika u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja te ocjenjivanja u sustavu socijalne skrbi. Smatraju da su 'zdravstveni sustav i sustav socijalne skrbi iznimno specifične javne djelatnosti, u kojima se kvantiteta i kvaliteta rada zaposlenika teško može mjeriti nekim općim i posebnim kriterijem ocjenjivanja'.

Dominik Tomislav Vladić upitao se kako će netko tko nema pojma o IT sektoru moći ocijeniti je li netko prema propisanim kriterijima zadovoljio ili nije.

'O učinkovitosti nemaju pojma ni sada jer 95 posto korisnika misli da se problem u IT-u rješava na način da se klikne negdje i riješi problem, a ako traje dulje od minute, onda je osoba koja to radi nesposobna. Iz tog razloga se o rješavanju problema i sada raspravlja i na raznim vijećima u kontekstu nesposobnosti djelatnika. O preciznosti i pouzdanosti ne mogu ništa konkretno reći, jer ako ne poznaju procedure, kako će znati koliko su zadaci i aktivnosti pouzdani i precizni. Unutar IT-a ne može svaki djelatnik sve to znati ako se ne odnosi na njegovo područje rada, a još manje netko drugi. To je kao da nastavnik kineskog jezika ocjenjuje točnost nastavnika njemačkog jezika jer se, eto, podrazumijeva da zna sve jezike svijeta s obzirom na to da i jedan i drugi govore stranim jezikom', naveo je Vladić.

Zašto je ocjena privilegija samo nadređenih?

Iako je komentara na uredbu za ocjenjivanje rada u državnim službama nešto manje nego na onu u javnima, i na to su reakcije uglavnom negativne. Izdvojili smo, kao i u prvom slučaju, tek neke.

Mihaela Kemenović između ostalog pita zašto je davanje ocjene isključivo privilegija nadređenih djelatnika te zašto podređeni službenici ne bi mogli ocijeniti nadređene (pa makar anonimno) kad znamo da u državnim službama imamo 'podređene' radnike s dugogodišnjim iskustvom koji vrlo kvalitetno mogu procijeniti sposobnosti svog šefa.

Adriana Perman napominje da dug niz godina radi kao državni službenik i da nikad nije vidjela smisao ocjenjivanja.

'Dapače bilo je demoralizirajuće, jer sve se svodi na sviđaš i ne sviđaš mi se', navela je.

Ines Mišetić Lašić mišljenja je da se ista uredba ne može primijeniti na sve državne javne službe jer je potpuno drugačija struktura poslovanja i rad državnih službenika. 'Suci, liječnici, medicinsko osoblje, nastavnici, policija, svi imaju specifična radna mjesta i zbilja je potrebno donijeti dokument detaljno razrađen za svaku struku', napisala je.

Dodala je da ocjenjivanje državnih službenika nikako ne bi smjele provoditi nadređene osobe, pogotovo u sustavima u kojima zapošljavanje provodi ista ta nadređena osoba i gdje sustav zapošljavanja nije 100 posto transparentan.

Ocjenjivanje državnih službenika trebali bi provoditi isključivo klijenti, odnosno korisnici njihovih usluga', istaknula je Mišetić Lasić.

Izlaženje u susret rukovodećem kadru

Bojan Klapčić smatra da je uredba potpuno neupotrebljiva jer već sada su državni službenici isto plaćeni za različito radno opterećenje.

'Učitelj u maloj seoskoj školi s malim brojem učenika ima istu plaću kao i učitelj u školi od preko 500 učenika, s mnogo više obveza i odgovornosti. Kada se veće radno opterećenje bude više plaćalo, tek tada može ići nagrađivanje', smatra on.

Vinka De Micheli Vitturi drži da se ograničenjem u promicanju na plaći na način da samo pet posto službenika može biti ocijenjeno ocjenom izvrstan, a 15 posto ocjenom izrazito uspješan, izašlo u susret samo rukovodećem kadru.

'Uzmimo za primjer sustav pravosuđa. Među tih pet i 15 posto službenika na jednom sudu bit će npr. ravnatelj sudske uprave, upravitelj/ica sudske uprave, voditelji pisarnica te sudski savjetnici, čime su svi službenici odmah stavljeni u nepovoljan položaj i teško će do promicanja u plaći jer će biti ocijenjeni trojkom, odnosno ocjenom uspješan. Kada ovo pogledamo matematički, ispada da će 'prosječan' službenik tek nakon šest godina moći dobiti povećanje plaće od tri posto, a ono najveće od 30 posto neće ni doživjeti. Ovakav način ocjenjivanja nije nimalo poticajan za službenike i njihov rad već je izrazito demotivirajući', zaključila je.

Hoće li predlagači uvažiti neke od primjedbi, tek nam ostaje vidjeti.