Nakon proljetnog skoka prosječne plaće, potaknutog primarno rastom primanja u javnom i državnom sektoru, u posljednjih nekoliko mjeseci na tržištu rada došlo je do stagnacije, a u pojedinim sektorima i do njenog blagog pada. Posebno zabrinjava nepovoljna struktura platnih razreda koja pokazuje da su primanja većine zaposlenih osjetno ispod državnog prosjeka
Prosječna neto plaća isplaćena u kolovozu za mjesec srpanj iznosila je 1315 eura, što je u odnosu na isti mjesec lani nominalno više za 15,2 posto, a realno za 12,7 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.
Aktualna statistika o kretanju plaća pokazuje nekoliko zanimljivih kretanja koja upućuju na promjene u dinamici rasta po sektorima i strukturi plaća po platnim razredima.
vezane vijesti
Nakon snažnog uzleta u prvom tromjesečju, podaci za naredna četiri mjeseca ukazuju na usporavanje rasta i stabilizaciju prosječne plaće na dostignutoj razini.
U isto vrijeme došlo je do velikih promjena u pojedinim djelatnostima i sektorima. Četiri mjeseca nakon rekordnog povećanja plaća u javnom i državnom sektoru pokazalo se da privatni sektor ne može pratiti takvu dinamiku rasta.
O tome svjedoči činjenica da je u dva najbolje plaćena sektora, u kojima dominiraju privatni poslodavci, proteklih mjeseci došlo do snažne korekcije primanja. U financijskom sektoru prosječna plaća za srpanj smanjena je za 249 eura (-13,5%) u odnosu na ožujak, a u sektoru informacija i telekomunikacija za 158 eura (-8,7%).
U takvim okolnostima plaće u zdravstvu i socijalnoj skrbi s prosjekom od 1742 eura prvi put izbile su na vodeće mjesto na rang-listi plaća po djelatnostima, a one u javnoj upravi našle su se na trećem mjestu.
S druge strane, financijski sektor pao je s vodećeg na četvrto mjesto rang-liste. Pad prosječne nominalne plaće u odnosu na ožujak dogodio se u devet od 19 djelatnosti.
Kada je riječ o distribuciji plaća, trendovi su zabrinjavajući. Prosječna plaća od 1315 eura nedostižna je za sve veći broj zaposlenih. O tome svjedoči podatak da gotovo 70 posto zaposlenih prima plaću nižu od prosječne.
Stoga realniju sliku o primanjima u Hrvatskoj pokazuje medijalna plaća, a ona je osjetno niža od prosječne. Srpanjska medijalna plaća iznosila je tek 1130 eura, što znači da je polovica zaposlenih imala manje, a polovica više od tog iznosa.
Podaci o distribuciji plaće prema decilima pokazuju pak da gotovo 40 posto zaposlenih prima plaću nižu od 1000 eura. Samo dvadeset posto djelatnika (sedmi i osmi decil) zarađuje više od prosječne plaće (od 1315 i 2027 eura), a tek 10 posto njih prima više od 2027 eura mjesečno.
Možemo zaključiti da u Hrvatskoj još uvijek ima izuzetno malo dobro plaćenih zanimanja te da se ona većim dijelom nalaze u javnom i državnom sektoru.
