S podacima za ožujak zaokružena je statistika za prvo tromjesečje 2024. godine, u kojem je prosječna bruto plaća iznosila 1746 eura. Hrvatska se tako, u usporedbi sa zemljama u okruženju, i dalje nalazi u gornjem dijelu ljestvice prema visini prosječne bruto plaće.

Najvišu prosječnu bruto plaću u razdoblju od siječnja do ožujka 2024. bilježi Slovenija, a iznosila je u prosjeku 2300 eura, slijede Poljska (1859 eura) i Češka (1752 eura). Niže prosječne bruto plaće od navedenih zemalja i Hrvatske (1746 eura) zabilježile su Rumunjska (1640 eura), Mađarska (1604 eura) i Slovačka (1447 eura). U usporedbi s ostalim zemljama u okruženju na samom začelju su Srbija (1125 eura), Bugarska (1124 eura) te Bosna i Hercegovina (1058 eura).

Promatrano kroz dulji vremenski period, od 2009. godine u Hrvatskoj je, u usporedbi sa zemljama u okruženju, dinamika rasta prosječnih bruto plaća bila razmjerno spora. Međutim unazad nekoliko godina trend se promijenio, odnosno zabilježeno je ubrzanje rasta prosječnih bruto plaća. Dakako, snažni inflatorni pritisci koji su prisutni od posljednjeg tromjesečja 2021. uvjetuju i dinamiku kretanja prosječnih plaća u realnom izrazu, odražavajući se tako i na realni raspoloživi dohodak, pišu analitičari RBA-e.

U većini promatranih zemalja iz okruženja, iako uz postupno usporavanje, prosječne stope rasta potrošačkih cijena (mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena) u promatranom razdoblju i dalje su bile znatno iznad ciljanih razina središnjih banaka.

Visoke jednoznamenkaste prosječne godišnje stope inflacije u prvom ovogodišnjem tromjesečju bilježe Rumunjska (+7,0 posto), Srbija (+5,8 posto), Hrvatska (4,8 posto), Mađarska, Poljska i Slovačka (sve tri po 3,6 posto) te naposljetku Slovenija (+3,4 posto). Usporavanje inflatornih pritisaka uz nastavak rasta nominalnih plaća rezultiralo je relativno snažnim stopama rasta u realnom izrazu. U Hrvatskoj, primjerice, dvoznamenkasti rast prosječnih nominalnih plaća zrcali povećanje osobnog odbitka i porezne promjene s početka godine, a osobito reforma sustava plaća u javnom sektoru krajem prvog tromjesečja.

U realnom izrazu među promatranim državama pad bruto plaća zabilježen je jedino u Češkoj (-1,5 posto). S druge strane, pozitivna realna stopa zabilježena je u Poljskoj (+18,1 posto), Bugarskoj (+12,8 posto), Mađarskoj (+10,1 posto), Hrvatskoj (+9,2 posto), Srbiji (+8,8 posto), Bosni i Hercegovini (+8,6 posto), Rumunjskoj (+7,9 posto), Slovačkoj (+5,2 posto) i Sloveniji (+3,1 posto).

Posljednji podaci Eurostata (koji se periodično objavljuju dva puta godišnje) pokazuju da je minimalna bruto plaća obračunata za drugi dio 2024. u Hrvatskoj iznosila 840 eura. Očekivano, značajno viša minimalna bruto plaća zabilježena je u Sloveniji (1254 eura) i Poljskoj (998 eura). Usporedive zemlje u okruženju koje su imale nižu minimalnu bruto plaću jesu: Bugarska (477 eura), Mađarska (675 eura), Rumunjska (743 eura), Slovačka (750 eura) i Češka (755 eura).

'Već realizirani rast plaća i visoka zaposlenost, uz strukturni manjak radne snage, impliciraju nastavak solidnih stopa rasta nominalnih plaća u promatranim zemljama. Uz očekivano daljnje popuštanje inflatornih pritisaka, realni rast plaća također će se nastaviti.

Navedeno aktualizira pitanje produktivnosti (mjerene BDV-om po zaposlenom) jer će u trenutnom ekonomskom okružju u pojedinim promatranim zemljama rasti vjerojatno nešto skromnijom dinamikom nego rast plaća. Naravno, na razini cjelokupnih gospodarstava treba sagledati detalje među pojedinim djelatnostima koje se uvelike razlikuju od države do države', zaključuju analitičari RBA-e.