Stranih državljana koji u Njemačkoj primaju socijalnu pomoć znatno je više nego Nijemaca koji primaju tu pomoć, a iz te se statistike izdvajaju državljani Hrvatske koji pripadaju skupini stranaca koja u Njemačkoj najrjeđe prima tu potporu, javlja dnevnik Bild od utorka pozivajući se na podatke Njemačkoga statističkog zavoda i Saveznog ureda za zapošljavanje
Po tablici koju je objavio Bild, postotak državljana Republike Hrvatske koji žive u Njemačkoj među onima koji primaju tzv. potporu za nezaposlene II, što je pomoć za osobe koje su dulje od jedne godine bez posla, najniži je među državljanima zemalja koje ne pripadaju Europskoj uniji i iznosi osam posto, što je samo pola posto više od postotka državljana Njemačke koji primaju socijalnu potporu.
Istodobno je postotak stranih državljana koji primaju socijalnu pomoć znatno viši i iznosi 18,6 posto. Apsolutni rekorderi su njemački građani porijeklom iz Libanona, od kojih čak 90 posto prima socijalnu pomoć. Visok postotak primatelja socijalne pomoći je i među najbrojnijom skupinom stranaca - Turcima. Njih 26 posto, ili nešto manje od pola milijuna, prima državnu socijalnu potporu.
Socijalnu pomoć prima 16 posto državljana Srbije te 14 posto državljana Bosne i Hercegovine koji žive u Njemačkoj.
Stručnjaci iznimno visok postotak stranaca primatelja socijalne pomoći koji dolaze iz zemalja poput Libanona, Iraka ili Afganistana povezuju s time da oni u Njemačku u pravilu dolaze kao tražitelji političkog azila te im se kao takvima dugo ne dopušta raditi.
'Takav životni stil u kojemu glavni izvor prihoda predstavljaju mnogobrojna djeca i socijalna davanja ustali se kroz generacije i teško ga je promijeniti', rekao je za Bild sociolog Christian Pfeiffer. Osim toga, među nezaposlenim strancima mnogo je više onih koji nemaju nikakvih kvalifikacija (76 posto) nego što je to slučaj s domaćim stanovništvom (36 posto).
