Predsjednik vlade RH Ivo Sanader u petak će boraviti u jednodnevnom službenom posjetu Srbiji tijekom kojeg će se sastati s najvišim političkim dužnosnicima i od kojeg dvije zemlje očekuju puno u smislu poboljšanja međusobnih odnosa, gotovo zamrlih nakon što je Hrvatska 19. ožujka prošle godine priznala neovisno Kosovo.
‘Iako smatramo da je hrvatsko priznanje nelegalne neovisnosti Kosova i Metohije pogrešan potez, vjerujem da ćemo premijer Hrvatske Ivo Sanader i ja tijekom susreta u Beogradu učiniti ozbiljan pomak u rješavanju niza važnih pitanja’, rekao je srbijanski premijer Mirko Cvetković u intervjuu beogradskoj ‘Politici’ prošlog petka.
Hrvatski premijer Sanader tri je dana prije toga, nakon susreta u Zagrebu s predsjednikom vanjskopolitičkog odbora srbijanskog parlamenta Dragoljubom Mićunovićem, također rekao kako će njegov skorašnji posjet Beogradu biti dobar temelj za uspostavu boljih gospodarskih i političkih odnosa dviju zemalja. Hrvatska sa Srbijom, naglasio je tada, želi graditi dobrosusjedske i prijateljske odnose, ocijenivši kako su hrvatsko-srpski odnosi glavni čimbenik mira i stabilnosti u jugoistočnoj Europi.
Hrvatska i Srbija (tada kao SRJ) diplomatske su odnose uspostavile tek 9. rujna 1996., više od godinu nakon završetka Domovinskog rata, ali su velikosrpska agresija i njezin slom ostavile tako teške posljedice da, osim čina službenog priznanja i uspostave odnosa, dvije zemlje gotovo da nisu imale kontakata.
Premijer Sanader prvi je put posjetio Beograd krajem 2004., potom i sredinom 2006., pa će mu posjet u petak biti treći. Osim s Cvetkovićem, Sanader će se sastati i s predsjednikom Srbije Borisom Tadićem i predsjednicom Narodne skupštine Srbije Slavicom Đukić-Dejanović.
Od visokih srbijanskih dužnosnika u Hrvatskoj su bili tadašnji premijer Vojislav Koštunica krajem 2005. i sredinom 2007. predsjednik države Boris Tadić, koji i danas obnaša tu dužnost.
Tadić je tom prilikom, 24. lipnja 2007., u razgovoru za HRT uputio ispriku građanima Hrvatske zbog zločina koji su učinjeni između 1991. i 1995.
‘Moje isprike svim pripadnicima hrvatskog naroda koje je netko učinio nesretnima u ime moga naroda - ja ih upućujem i preuzimam na sebe odgovornost’, rekao je tada Tadić.
No, nakon priznanja Kosova, Srbija je Hrvatskoj, kao i svim drugim zemljama koje su tako postupile, uputila prosvjednu notu i povukla veleposlanika iz Zagreba.
Na to se nadovezala i odluka Međunarodnog suda pravde (ICJ) u Haagu u studenome da se proglasi nadležnim za tužbu Hrvatske protiv Srbije za genocid počinjen tijekom rata u Hrvatskoj, koja je naišla na žučne reakcije u Srbiji i najavu protutužbe za genocid nad Srbima tijekom Oluje.
Prvi politički kontakt dogodio se nepunih godinu dana poslije odluke Srbije o prekidu odnosa, kad je u dvodnevni službeni posjet Zagrebu došao Mićunović, političar koji u Srbiji uživa veliki ugled, osnivač i prvi predsjednik prve srbijanske oporbene stranke - Demokratske stranke, čiji su članovi, među ostalima, bili i ubijeni srbijanski premijer Zoran Đinđić i današnji predsjednik Boris Tadić.
‘Došao sam probiti led i u tome sam uspio’, rekao je Mićunović u Zagrebu.
Mićunović se sastao s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem, premijerom Ivom Sanaderom i predsjednikom Hrvatskog sabora Lukom Bebićem, suglasivši se sa svima da je dvjema državama potreban dijalog i suradnja.
‘Otvorili smo sva pitanja....i tužbe sudu u Haagu, optužbe za genocid, pitanja izbjeglica i granica. Ništa se ne smije gurati pod tepih’, rekao je Mićunović na predavanju koje je organiziralo Srpsko narodno vijeće.
‘Nije normalno da dvije susjedne zemlje, od čijih odnosa ovisi stabilnost regije, gotovo 15 godina imaju zaleđene i loše odnose. Naše su države nekad živjele zajedno, a danas, kad imamo puno međusobnih problema, najgora opcija je da nastavimo putanjom kojom smo do sada išli. Utoliko više, jer nas vanjski motiv obvezuje da, ako želimo u EU, prije svega moramo imati dobro uređene odnose sa susjedima. To smo shvatili i mi i oni’, rekao je Mićunović u intervjuu beogradskom listu ‘Blicu’ u nedjelju, nakon posjeta Hrvatskoj.
Premijer Sanader je nakon susreta s Mićunovićem također istaknuo kako Hrvatska neće blokirati susjedne zemlje u pridruživanju NATO-u i EU, već će se zauzimati da što brže napreduju prema europskim integracijama, a u prilog tome ide i podatak da će tijekom posjeta Beogradu ponuditi stotine dokumenata koje je za svoje potrebe Hrvatska morala prevesti u procesu približavanja EU.
‘Prijevod dokumenata pravne stečevine EU-a samo je jedan od mogućih oblika pomoći Republici Srbiji u njezinu približavanju Europskoj uniji’, rekao je u ponedjeljak glasnogovornik MVPEI-a Mario Dragun.
Dan poslije u Beogradu je održan seminar na temu ‘Prenošenje iskustava Hrvatske gospodarske komore u procesu europskih integracija’, kad je potpredsjednica HGK Vesna Trnokop-Tanta istaknula kako postoji dosta projekata koji se financiraju iz pretpristupnih fondova EU te da sve znanje stečeno na rješavanju problema u organizaciji i provođenju žele ‘prenijeti kolegama iz srbijanske Gospodarske komore, kako bi ih oni izbjegli i koliko god je moguće bolje se organizirali’.
