Stanje u BiH našlo se na dnevnom redu redovite sjednice Vijeća sigurnosti UN na temelju izvještaja što ga tom tijelu svakih šest mjeseci podnose visoki predstavnici međunarodne zajednice u toj zemlji. Schmidt je u svom trećem izvještaju u sadašnjem mandatu na 40-ak stranica analizirao stanje od listopada prošle godine, a u istupu u New Yorku je upozorio da je ono pogoršano unatoč optimizmu što ga je u ožujku potaknula odluka Europskog vijeća da odobri otvaranje pristupnih pregovora s BiH.

Pohvalio je reformske napore koje su do ožujka uložile vlasti BiH predvođene Vijećem ministara na čijem je čelu Borjana Krišto. Schmidt je kazao kako su unatoč tomu uslijedili do sada "nezabilježeni napadi" na Dejtonski sporazum pa je stoga potrebna veća međunarodna pozornost kako bi se u BiH sačuvao mir i izbjegao raspad društva.

"Građani se plaše rata ali žele živjeti u miru i stabilnosti", kazao je Schmidt dodajući kako stoga poziva na zajedničko djelovanje radi ubrzavanja reformi stvaranja pozitivne klime "korak po korak". Prijetnjom je opisao pokušaje stvaranja "tvrde" međuentitetske granice, napade na pravosuđe i Ustavni sud BiH, a parlament Federacije BiH pozvao je da što prije odobri imenovanje ustavnog suca kojega je predložio HDZ BiH. Kazao je kako je u postojećim okolnostima morao posegnuti za svojim ovlastima i nametnuti tehničke izmjene izbornog zakona BiH kako bi se predstojeći lokalni izbori održali na regularan način, što uključuje i zabranu kandidiranja osuđenima za ratne zločine.

Neprihvatljivim je ocijenio veličanje ratnih zločinaca i nijekanje genocida u Srebrenici za čim posežu političari iz reda bosanskih Srba. Kazao je i kako Dejtonski sporazum ostaje jamac opstanka BiH u postojećim granicama i okvir za suradnju dvaju entiteta ali sve je to, kako tvrdi, ugroženo prijetnjama iz Republike Srpske.

"Smatram da RS i njene vlasti teško krše Dejtonski sporazum. Prijetnja secesijom RS je protuustavno ponašanje i to može prouzročiti velike prijetnje ne samo po BiH nego i po cijelu regiju", kazao je Schmidt na sjednici Vijeća sigurnosti. Ocijenio je nužnim da Ured visokog predstavnika (OHR) u takvim okolnostima nastavi funkcionirati u punom kapacitetu i da se produži vojna misija Europske unije u BiH pod nazivom "Althea". Na sjednicu je došao i predsjedatelj Predsjedništva BiH Denis Bećirović koji je posebice insistirao na potrebi usvajanja rezolucije kojom bi opća skupština UN odala počast žrtvama genocida u Srebrenici. Optužio je vlasti RS za potkopavanje mira i stabilnosti kroz protuustavno djelovanje.

Šimonović: Zajamčiti prava Hrvatima

Hrvatski veleposlanik pri UN-u Ivan Šimonović kazao je kako Zagreb prije svega želi da BiH nastavi započeti proces pridruživanja Europskoj uniji i pozdravlja Schmidtov angažman na očuvanju političke stabilnosti BiH, uključujući njegova nastojanja da se poboljša izborni proces. Pri tom posebice treba zajamčiti pravo Hrvatima da biraju svog člana Predsjedništva BiH čime će se ujedno ojačati povjerenje u BiH.

"Izgradnja povjerenja je ključno pitanje za političku stabilnost BiH a međunarodna zajednice je treba promovirati a narodi u BiH trebaju preuzeti više odgovornosti", kazao je Šimonović na sjednici Vijeća sigurnosti. Punu potporu Schmidtu uz poziv na dijalog političara u BiH i provedbu reformi i osudu secesionističkih prijetnji dali su predstavnici svih država koje su trenutačno članice Vijeća sigurnosti osim Rusije i Kine. Američki predstavnik pri UN-u Robert Wood kazao je kako je OHR ključna institucija za održanje mira i stabilnosti u BiH, a izrijekom je kritizirao čelika bosanskih Srba Milorada Dodika označivši ga izravnom prijetnjom sigurnosti u BiH i regiji.

Riskira se 'krvavi sukob'

"Potpuno podupiremo visokog predstavnika i sve njegove ovlasti", kazao je Wood dok je ruski veleposlanik Vasilij Nebenzja kritizirao ne samo visokog predstavnika nego i predsjedatelja Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića zamjerajući im što su uopće došli u New York dok za to nemaju suglasnost iz RS. Tvrdio je kako njih dvojica samo promoviraju "zapadnjačke ideje unitarne države" čime riskiraju "krvavi sukob".

Kineski predstavnik Geng Shuang bio je nešto suzdržaniji od Nebenzje pozivajući na "nepristran stav i izbalansiran pristup", ali je potvrdio kako ni njegova zemlja ne podupire djelovanje visokog predstavnika Schmidta. I Shuang i Nebenzja najavili su kako njihove države neće glasati za rezoluciju o genocidu u Srebrenici.

Srbijanski predstavnik pri UN-u Saša Mart također je pozivao da se ta rezolucija ne usvaja "jer je pokrenuta protuzakonito", a njezine inicijatore opisao je kao neprijatelje Srbije.