Glavni ravnatelj HRT-a Robert Šveb podnašajući u srijedu Saboru izvješće o radu za 2022. godinu istaknuo je da je zadržan kontinuitet kvalitete i raznolikosti programa, te stabilnost i održivost financija
„Što se tiče financija HRT je nastavio s odgovornim upravljanjem financija, osiguravajući stabilnost i održivost naših operacija u teškim uvjetima desetljetnog pada prihoda i rasta troškova”, kazao je Šveb predstavljajući zastupnicima izvješće.
Ukupni prihodi 2022. bili su 1,3 milijarde kuna a rashodi 1,1 milijarde kuna , te je rezultat prije oporezivanja bio pozitivan i iznosio 6,2 milijuna kuna. Najveći udio u prihodima činila je pristojba, 85 posto.
„Bit će neophodna temeljita konsolidacija a za osiguranje dugoročne održivosti HRT-a nužna promjena zakona o HRT-u i redefinicija obaveza i javnog financiranja”, napomenuo je Šveb.
vezane vijesti
Uz ostalo glavni ravnatelj HRT-a naveo je da je tijekom 2022. godine HRT proizveo i objavio 1,8 milijuna minuta vijesti, pratio Zimske olimpijske igre i Svjetsko prvenstvo u nogometu u Kataru, emitirao 602 tisuće igranog sadržaja što uključuje 31 hrvatski film i 5 hrvatskih serija, te da su obrazovanje i znanost zabilježili 462 minuta a umjetnost i kultura 360 tisuća minuta sadržaja.
Istaknuo je i kako je platforma HRT-a zabilježila 515 tisuća novih korisnika dosegnuvši ukupan broj od 1,3 milijuna korisnika.
U raspravi oporbeni zastupnici propitivali su ulogu HRT-a kao javnog servisa, plaće zaposlenih ali i transparentnost trošenja novca.
HRT bi trebao biti javni servis no tu ulogu je izgubio i postao propagandni stroj HDZ-a, ustvrdila je Dalija Orešković(DO i SIP). Slično misli i Nikola Grmoja (Most) pitajući zašto nije prenosio predstavljanje Mostovih kandidata za europske izbore.
Uredničke odluke donose glavni urednici, a što se tiče ravnopravnosti sudjelovanja u emisijama nedavno je predočena statistika koja dokazuje da pažljivo pratimo da sve političke opcije budu ravnopravno zastupljene u informativnim emisijama, kazao je Šveb.
Stanje na HRT-u se ne popravlja, godinama postoji kriza upravljanja, cenzura i autocenzura, egzodus novinara, profesionalna marginalizacija nepodobnih i nedostatak istraživačkog novinarstva, kazala je Marijana Puljak (Centar) poručivši da žele jak HRT kao javni servis jer je to garancija jakog demokratskog društva.
Boška Ban Vlahek (SDP) ukazala je na plaće tvrdeći da su zaposlenici HRT-a potplaćeni.
Istina je da su radnici na HRT-u nažalost potplaćeni, složio se Šved dodavši kako je unazad dvije godine u dva navrata dizana vrijednost koeficijenta ali to je i dalje nedostatno. Prosječna neto plaća na HRT-u u travnju ove godine iznosila je 1.240 eura, kazao je.
Mirelu Ahmetović (SDP) zanimalo je koliko je HRT novca potrošio bez postupka javne nabave, te koliko je isplaćeno tvrtki Croatel.
„Svojoj tvrtki nisam dao ništa jer to nije moja tvrtka, a kada je riječ o javnoj nabavi početkom 2023. mišljenje Ministarstva gospodarstva ukazalo je na potrebu revidiranja standardne prakse primjene članka Zakona o javnoj nabavi koji odobrava izuzeće, prethodne uprave su koristile taj članak za određene usluge koje smo mi u međuvremenu sve vratili u postupak javne nabave”, odgovorio je Šveb.
Zastupnici nacionalnih manjina Veljko Kajtazi i Armin Hodžić izrazili su pak nezadovoljstvo količinom sadržaja na javnoj televiziji za pripadnike nacionalnih manjina.
