General Vladimir Kulishov, koji vodi graničnu službu glavne ruske obavještajne agencije, rekao je državnoj novinskoj agenciji RIA Novosti da je Moskva zabrinuta zbog povećanja aktivnosti NATO-a u blizini ruske granice, piše Newsweek.

“Obavještajne aktivnosti NATO-a se povećavaju u blizini ruske granice”, rekao je agenciji, kao i “intenzitet operativne i borbene obuke trupa saveza. Razrađuju se scenariji za vođenje neprijateljstava protiv Ruske Federacije, uključujući nuklearne napade na naš teritorij", rekao je.

Kulishovljevi komentari dolaze usred sve većeg broja nuklearnih stavova Rusije, s predsjednikom Vladimirom Putinom koji je ovog mjeseca naredio svojoj vojsci da uvježba razmještanje taktičkog nuklearnog oružja nakon, kako je Moskva rekla, prijetnji sa Zapada.

Paralelno s pojačanom nuklearnom retorikom, Kremlj i njegovi propagandisti su opsežnu invaziju na Ukrajinu opisali kao posrednički rat između Moskve i Zapada, često kritizirajući vojnu pomoć članica NATO-a Kijevu. Otkako je Putin započeo rat, savez je porastao za dva člana, a pridruživanje Švedske i Finske dovelo je do Baltičkog mora koje je nazvano "jezerom NATO-a", iako usred prisutnosti ruske eksklave Kalinjingrad.

Moskva je optužena da se ponaša provokativno prema članicama NATO-a oko Baltičkog mora, a Litva je nedavno ljutito reagirala na dokument ruske vlade koji poziva na prilagodbu morskih granica u Finskom zaljevu. Vilnius je rekao da će države NATO-a duž istočnog krila saveza koristiti bespilotne letjelice kako bi ojačale svoju zaštitu od "neprijateljskih zemalja".

Predsjednik Joe Biden jedan je od zapadnih čelnika koji su upozorili da bi Putin naposljetku mogao napasti zemlju NATO-a, što je tvrdnja koju je ruski čelnik odbacio kao "glupost" dok rasprava i dalje bjesni oko uloge koju bi savez trebao igrati u ratu.

Kamen razdora

Dok je Moskva ovog mjeseca pokrenula ofenzivu u ukrajinskoj regiji Harkiv, Kijev je molio Washington da mu dopusti korištenje oružja koje je dopremio SAD za napad na ruski teritorij, što je kamen razdora zbog moguće eskalacije sukoba.

Šef NATO-a Jens Stoltenberg uključio se u raspravu, rekavši za The Economist da uskraćivanje Kijevu korištenja ovog oružja "protiv legitimnih vojnih ciljeva na ruskom teritoriju čini im da im je vrlo teško da se brane".

Kao odgovor, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je listu Izvestija da Stoltenbergovi komentari pokazuju kako "NATO povećava stupanj eskalacije, NATO koketira s vojnom retorikom".

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da ne isključuje mogućnost slanja trupa u Ukrajinu u slučaju zahtjeva iz Kijeva.

Ruski državni mediji izvijestili su u utorak komentare poljskog ministra vanjskih poslova Radoslawa Sikorskog za publikaciju Gazeta Wyborcza. Na pitanje kolika je vjerojatnost da će Varšava poslati trupe u Ukrajinu, Sikorski je rekao da "ne treba isključiti niti jednu mogućnost".