U emisiji Otvoreno na HRT-u, glavni ravnatelj policije Nikola Milina naglasio je kako se radi o koordiniranoj operaciji koja uključuje niz kriminalističkih istraga. “Radi se o četiri zločinačka udruženja”, izjavio je Milina. Istaknuo je da su droge dolazile s istočnih područja, ali i iz Južne Amerike te naglasio ključnu ulogu međunarodne suradnje.

“Hrvatska policija, kazao je Milina, sama to ne bi mogla ostvariti bez suradnje s europskim partnerima, ali i izvan Europske unije, a sve uz potporu EUROPOL-a kao platforme za operativnu učinkovitost policija.” Govoreći o identitetu uhićenih, Milina je potvrdio: “To su sve hrvatski državljani.” Neki su već na izdržavanju kazne, dok su drugi još uvijek u bijegu.

Šest tona kokaina

Većina zaplijenjene droge je kokain – čak šest od ukupno osam tona. Željko Petković iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo istaknuo je da je prisutan dugotrajan rast korištenja stimulansa. “Već nekoliko istraživanja pokazalo je kako je kontinuirani rast stimulansa posljednjih godina.” Dodaje kako je u Zagrebu, prema analizi otpadnih voda, od 2011. godine zabilježen stalni rast koncentracije kokaina, koji se stabilizirao 2022. i 2023., ali je potom ponovno porastao.

Petković upozorava da sve više ljudi koristi kokain te da je zabluda da se radi o manje opasnoj drogi. “Ako gledate, najveći broj hospitalizacija zbog problema s drogom je upravo bilo zbog kokaina. Raspon godina konzumenata izuzetno je širok – od 18 do 55 godina. Kokain je u Europi lako dostupan jer se kontinent smatra glavnim tržištem visoke kupovne moći.

Sad imamo narkoscenu

Marijo Bandić iz udruge Reto centar opisuje kako se način konzumacije droge promijenio. “Sad imamo narkoscenu”, kaže, naglašavajući da se droge danas konzumiraju na privatnim zabavama i u klubovima. “Droga je dostupna i doslovno možete nazvati i dobiti na adresu što želite.”

Bandić upozorava na sve ozbiljniju psihičku destabilizaciju kod korisnika. Dok su heroinski ovisnici s vremenom znali “postati funkcionalni”, sada je sve više ljudi kojima je potrebna dugotrajna psihijatrijska terapija.

Sve mlađi ljudi se drogiraju

Psihijatar Ante Bagarić naglašava da sve više mladih konzumira teške droge i to u kombinacijama. “Sve mlađi ljudi uzimaju drogu, teške droge i sve mlađi ljudi uzimaju više droga zajedno.” Ovakvo ponašanje, tvrdi, dovodi do ozbiljnih i često trajnih oštećenja.

“Droge, posebno teške, kokain i heroin, kod svih ljudi izazivaju brzo, trajno, značajno oštećenje”, upozorava. Naglašava da se granica uzimanja pomiče sve niže, a konzumacija često počinje već u ranim tinejdžerskim godinama. Ističe i opasnost “rekreativne” konzumacije, napominjući da droga “ima podli ulazak u ličnost čovjeka”.

Ekvador - nova točka izvoza kokaina

Droga sve češće u Europu dolazi putem legalnih kontejnerskih brodova. U Španjolskoj je, primjerice, zaplijenjeno 9,5 tona kokaina skrivenog među bananama iz Ekvadora. “Ekvador je na neki način postao popularan što se tiče izvoza”, objasnio je Petković, dodajući da tamošnje kriminalne skupine kontroliraju značajan dio izvoza.

Najviše kokaina u Europi zaplijenjeno je u Belgiji, Nizozemskoj i Španjolskoj. No krijumčari neprestano mijenjaju rute, upozorava Petković. “Iduće godine će vjerojatno biti popularne manje luke, moguće neke luke na Jadranu.”

Kanabis i kokain – najčešće konzumirane droge

Istraživanje Instituta Ivo Pilar pokazalo je da je 26% odraslih i 37,3% mladih odraslih barem jednom probalo neku ilegalnu drogu. Najčešće korištena droga je kanabis, a slijedi ga kokain. Kanabis je konzumiralo 8,8% odraslih i 16,6% mlađih odraslih u godini prije istraživanja, dok je kokain koristilo 2,6% odraslih i 4,2% mlađih odraslih.

Bandić upozorava da droga ulazi u živote sve mlađih – već s 15 ili 16 godina. “Marihuana je kao cigareta, možeš ju nabaviti gdje god hoćeš”, prenosi što čuje od mladih. Upozorava na opasnosti modernog kanabisa: “To je ozbiljna droga s kemijskim sastavom, gdje ima THC-a deset puta više nego prije.”

Emocionalne traume su korjen problema

Droga, poput alkohola ili kocke, često predstavlja način bijega od emocionalnih teškoća, ističe Bagarić. Mladi, bez adekvatnih mehanizama za suočavanje s problemima, sve češće posežu za drogama kao “najbržim i najučinkovitijim” rješenjem. “To nije više problem predgrađa. Prisutno je i u liječničkim i upravljačkim sredinama.”

Glavni ravnatelj policije smatra da bi stroža kaznena politika mogla imati snažniji preventivni učinak. “Sama represija to neće riješiti”, naglasio je, pozivajući na zajedničku odgovornost svih segmenata društva. Upozorava na trend recidivizma, gdje pojedinci nastavljaju s kriminalnim radnjama i nakon što su već bili sankcionirani.

Epidemija stimulansa

Petković ukazuje na tri ključne točke u borbi protiv ovisnosti – prevenciju, liječenje i suzbijanje ponude. Ističe da je potražnja za drogama u porastu od 30%, a pravo razmjer epidemije stimulansa mogla bi se osjetiti za 5 do 7 godina. “Droga čini štetu ne samo pojedincu, nego i društvu.”

Bagarić naglašava potrebu otvorenog dijaloga s mladima, već od osnovne škole. “Bez zastrašivanja, ali i bez odobravanja.” Tretman ovisnika u Hrvatskoj ocijenjen je visoko, ali upozorava da se stanje može pogoršati. “Desetine tona kokaina koje dolaze velika su prijetnja u Hrvatskoj da padnemo.”