Svaki putnik u Japan primjetit će među brojnim neobičnostima i jednu pomalo nelagodnu specifičnost - Japance na ulici pod zaštitnim maskama koje im pokrivaju nos i usta. Razlog tomu su zimske sezone prehlada i gripa te peludne alergije u proljeće
Većina ljudi misli da je japanska privrženost zaštitnim maskama novija pomodnost, no prve maske pojavile su se još krajem 19. stoljeća. Upotrebljavali su ih uglavnom radnici u industriji, bile su u pravilu crne ili tamno-plave boje kako se ne bi vidjela prljavština na njima i vrlo neugodne za nošenje zbog žičanih umetaka. Prvu pravu primjenu maske su dobile dvadesetih godina prošlog stoljeća pandemijom gripe H1N1 (u nas poznata kao španjola) koja je u Japanu bila kobna za 400.000 ljudi.
Kad sam 2009. godine posjetio Japan, svijet je tresla ista groznica gripe H1N1. Odrazilo se to i na Zemlju Izlazećeg Sunca; već u zračnoj luci Narita dočekale su nas specijalne bio-kamere za mjerenje temperature putnika i natpisi s nimalo suptilnim porukama da se hitno javimo prvom liječniku ako osjećamo simptome gripe. Također, osim standardnih pitanja, carinski službenik vas je pitao osjećate li se zdravo. Japance pod maskama sam primjećivao i prije, no tog proljeća strah od zaraze gripom bio je ogroman, na svakom koraku mogli ste vidjeti prolaznike pod maskama.
Mnogima će ovdje ta japanska opsesija maskama izgledati pretjerano, no Japanci ih ne koriste samo zato da bi zaštitili sebe. Žele po svaku cijenu izbjeći zarazu kako ne bi morali na bolovanje i izostati s posla, ali nastoje tim postupkom nošenja maski zaštiti i ostale ukoliko su oni ti koji su bolesni. Japanski moral je takav da svaki pojedinac mora misliti i na svoje kolege u školskim klupama jednako kao i na one na poslu.
Osim straha od bolesti koji stvarno može biti pretjeran, Japanci upotrebljavaju zaštitne maske i zbog peludnih alergija, a one su itekako stvaran problem. Nakon II. svjetskog rata, Japanci su zasadili čitave šume cedrovog drveća ne mogavši zamisliti da će za pedesetak godina imunološki sustav ljudi toliko oslabiti da će više od 30 posto stanovništva postati osjetljivo na pelud tog drveća. Japanci nisu alergični samo na cedar, već sve više i na pelud ostalog drveća. Proljeće je razdoblje promatranja cvjetanja trešanja (hanami), no iako je to prilika kada se Japanci počinju više družiti na otvorenom, mnogi će ostati kod kuće čekajući da sezona proljetnih alergija prođe.
